Search Results: nevena galogaža

Šta je manifestacija i kako je upotrebiti?

Šta je manifestacija i kako je upotrebiti?

Često smo u prilici da se susretnemo sa ovom rečju u njenom najopštijem značenju, a to je manifestacija kao neki događaj ili priredba. Takođe, ona može značiti i ono što otkriva nešto drugo, u smislu simptoma ili bolesti. Međutim, ova imenica ima još jedno značenje 

Depersonalizacija i derealizacija

Depersonalizacija i derealizacija

Ljudska psiha je veoma kompleksna i nedokučiva. Često nas zbunjuje i krije u sebi tajne koje ni nauka ne može dovoljno da istraži i objasni. Više puta nam se desilo da nam nisu jasni nečiji postupci, koliko god oni nama bili čudni i, na neki 

Zašto je rokenrol izraz bunta?

Zašto je rokenrol izraz bunta?

Postoji više načina da se izrazi nezadovoljstvo nečim što nas tišti. Međutim, izraziti lično nezadovoljstvo, pustiti glas, osloboditi ga iz kaveza koji se nalazi u čoveku, a zatim da taj glas nađe put do srca drugih, poseban je vid izražavanja. Taj oblik izražavanja ima muzika, a najefektnija vrsta muzike koja oslobađa čoveka svih stega je rokenrol.


 

NAJPOPULARNIJI MUZIČKI ŽANR

Rokenrol se prvi put pojavio 50-ih godina 20. veka u SAD-u. Vrlo brzo se proširio i na ostale delove sveta, te tako postao najpopularniji muzički žanr. Vremenom se razvilo mnoštvo različitih stilova ovog pravca, te je samim tim njegova popularnost dostigla vrhunac. Rok sastav se uglavnom sastoji od pevača, gitare, bas-gitare i bubnjeva.

 

 

OGROMAN KULTURNI I DRUŠTVENI UTICAJ

Ova vrsta muzike ima ogroman kulturni i društveni uticaj. Taj uticaj je pojačan činjenicom da rok pesme obuhvataju veoma širok spektar tema. To ga razlikuje od mnogih ranijih stilova popularne muzike. Najčešće teme koje se pokreću u ovim tekstovima su društvo, pobuna protiv vlasti, neuzvraćena ljubav, piće, novac, pitanja socijalnog karaktera.

 

 

REČIMA SE UZ JAKE TONOVE IZRAŽAVA STAV

Francuski pisac, Viktor Igo je rekao da Muzika izražava sve ono šte se ne može izraziti rečima, a ne sme ostati neizrečeno. Rečima, ali u pratnji jakih tonova koji se sjedinjuju sa emocijom, pevači rok benda izražavaju svoj stav, nešto što je zarobljeno u njima, a što mora da izađe. Kombinacijom instrumenata i tema koje se provlače u tekstovima, dobija se jaka podloga za izražavanje bunta, koji kroz tonove pronalazi put do srca publike.

 

 

POTREBA MLADIH ZA POBUNOM

Potrebu za pobunom i za iznošenjem svog stava najpre imaju mladi. Kad smo mali, ušuškani smo, bezbrižni, jer drugi brinu o nama i ništa nas ne interesuje. A onda dođe vreme kad odrastemo i kada prestajemo da živimo u savršenom svetu u kom su nam cimeri plišani medvedići i leptirići. Shvatamo da svet nije onakav kakav nam je do tada bio predstavljen. I to stvara nezadovoljstvo i pobunu protiv takvog sveta.

 

 

VELIKA HRABROST NEOPHODAN ČINILAC

Međutim, da bi se izrazio bunt, nije dovoljno samo imati stav. Za kvalitetnu angažovanu pesmu tog tipa potrebna je velika hrabrost i talenat da se taj stav prenese na pravi način. To više nije stvar pojedinca, nego mnogih ljudi koji slušaju te pesme i saosećaju sa njim. Danas je teško naići na novi rok bend koji je dovoljno spreman i hrabar da taj bunt izrazi na kreativan način.

 

 

JEZIKOM ROKERSKE POETIKE PRIKAZUJE SE SUROVA STVARNOST

Kreativnost igra veliku ulogu jer od nje zavisi na koji način će poruka biti preneta. Jedni od bendova koji su svoju karijeru započeli još 90-ih godina i čiji tekstovi obiluju sirovim, ali i surovim buntom, jesu Goblini i Blok aut. Nemoguće je ne primetiti takvo umeće da jezikom iskrene rokerske poetike, kroz emotivnu ispovest, prikažu surovu stvarnost.

 

 

 ROKENROL JE NAČIN ZA BORBU PROTIV DUŠEVNOG NEMIRA ČOVEKA

Novinar i pisac Duško Domanović kaže da rokenrol jeste bunt jer je kao takav i nastao. Takođe, kaže da je rokenrol pre svega taj medij kroz koji bunt mora da progovori, što je ujedno jedna od njegovih definicija. Takva melodija koja prati izražavanje bunta na putu od čovekove duše do duše publike i način na koji se tekst pesme interpretira dokazuje da rokenrol definitivno jeste jedan od najefektnijih načina za borbu protiv svega što čoveku unosi duševni nemir. Na žalost, uzrok tog duševnog nemira jeste naša stvarnost.

 

 

TEKST: NEVENA GALOGAŽA

Nevena Galogaža je studentkinja završne godine Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, na Odseku za Srpski jezik i lingvistiku, smer Srpski jezik i književnost. Mnogo voli da čita i piše, a pisanje smatra autoterapijom. U budućnosti želi da se bavi pisanjem, a želi da bude i lektor srpskog jezika.

Leptirica − prvi jugoslovenski horor film

Leptirica − prvi jugoslovenski horor film

Kada pomislimo na vampira, prvo što nam pada na pamet je sama slika njegovog lika. Ogromni očnjaci i oči boje mraka nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Za vampira nam je poznato da je to mitološko biće iz slovenske mitologije, posebno na Balkanu, kojeg u životu održava 

Hip-hop kultura kao stil života

Hip-hop kultura kao stil života

Mnoge starije generacije su odrasle uz hip-hop muziku i, uopšte, uz kulturu koju ovaj pravac predstavlja. Mlađe generacije su malo informisane ili čak i ne znaju za ovaj pravac, te ga često poistovećuju sa današnjom novokomponovanom muzikom koja podseća na hip-hop, a zapravo je daleko 

Velikan pisane reči − Meša Selimović

Velikan pisane reči − Meša Selimović

Jedan od najvećih i najcenjenijih pisaca južnoslovenske književnosti čije je pero ostavilo dubok trag svojim delima jeste Mehmed Meša Selimović.


 

TEŽAK ŽIVOT

Ovaj velikan je rođen 26. aprila 1910. godine u Tuzli, gde je završio osnovnu i srednju školu. Uprkos teškom životu, prepunom ličnih tragedija, Meša je stasao u jaku i stabilnu ličnost. Čak i pored noževa zabijenih u leđa od strane onih kojima je najviše verovao, voleo je ljude i jednu ženu koja mu je bila najveći oslonac u životu. Težak život u još težem vremenu, naveo je Mešu da pravi izbore koji se nisu svideli okolini. Upravo u toj okolini je i nalazio inspiraciju za svoja najveća dela.

 

Zbog saradnje sa Narodnooslobodilačkim pokretom u Drugom svetskom ratu, hapse ga, ali ga ubrzo i oslobađaju zbog nedostatka dokaza. Nakon toga postaje član Komunističke partije Jugoslavije. Završio je srpskohrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu i bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti.

 

 

KNJIŽEVNO STVARALAŠTVO

Njegovo književno stvaralaštvo počinje prilično kasno. Najbolji romani nastali su šezdesetih i sedamdesetih godina. Prva knjiga koju je objavio bila je zbirka pripovedaka Prva četa. Nakon ove zbirke, objavio je roman Tišine, a ubrzo nakon toga ovog pisca su proslavili i romani Tuđa zemlja i Magla i mesečina.

 

 

DERVIŠ I SMRT

Međutim, pravo remek-delo njegovog književnog stvaralaštva predstavlja roman Derviš i smrt. Ovaj roman prati glavnog junaka, šejha Ahmeda Nurudina. On, obuzet filozofskim pitanjima o životu, dolazi do poraznog saznanja da je život prošao u uzaludnosti i besmislu. Roman je ostvaren i na psihološkom i na filozofskom planu. Na psihološkom planu predstavlja ispovest junaka koji na kraju svog životnog puta introspektivno svodi svoj životni bilans. Filozofski gledano, fokus je na čoveku kao moralnom biću i smislu njegove egzistencije. Ovo delo počinje od istina zasnovanih na dogmatskom mišljenju, da bi došlo do čovekovog pitanja šta je smisao života i njegove spoznaje patnje i straha kao neizbežnih pratilaca života svakog pojedinca.

 

 

ROMAN O BRATU

Za ovaj roman sam Meša je rekao da je to roman o njegovom bratu. U njoj je prikazao jedva primetnu borbu protiv društva i napad na sebe zbog ćutanja kada je njegov brat bio u opasnosti. Naime, Mešin brat se, takođe, borio na strani partizana u Drugom svetskom ratu. Međutim, pred kraj rata, njegov brat je optužen za krađu i to krađu kreveta iz neke napuštene kuće, kako njegova supruga, koja je bila pred porođajem, ne bi spavala na podu. (link) Zbog toga biva osuđen na smrt. Nakon ovog romana, objavio je roman Tvrđava i autobiografiju Sećanja.

 

 

SAMOKRITIČNOST

Ovaj velikan pisane reči zauzeo je veoma važno mesto u našoj književnosti. Imao je nešto što je u književnosti retko, a to je samokritičnost. Sačekao je da dovoljno razvije svoj jezik kako bi dosledno izrazio svoju ličnu priču. Posvetio se izučavanju zanata pisanja romana kako bi preneo ono što ga je tištilo, jer najveće knjige nastaju iz teških rana koje bole.

 

 

KNJIŽEVNOST TRAŽI SMIRENOST

Kada samo pogledamo današnju književnost, dovoljno je da doživimo neko teško životno iskustvo koje će nam stvoriti rane, te ćemo od tih rana odmah napisati prozno delo. Upravo to Meša Selimović nije uradio. Sam je rekao, da je odmah nakon ubistva brata napisao Derviš i smrt, taj roman bi bio prepun afekata i ogorčenosti, a to velika književnost ne traži. Ona traži smirenost. Sama lična priča nema značajno mesto u velikoj književnosti, ali kada je Meša kroz lik Ahmeda Nurudina prelomio svoju ličnu priču ubistva svoga brata, to stvara potpuno drugačiji utisak. Ova priča je zato sazrevala 20 godina, u kojoj je pisac sazreo i emotivno, ali i zanatski, stvorivši na kraju delo koje se i dan-danas čita i prepričava.

 

 

 

NAJVAŽNIJE JE BITI ČOVEK

Život ovog pisca obeležile su traume teškog vremena u kom je živeo. Verovao je ljudima, a mnogi su ga izdali. Međutim, pored tih trauma nije zaboravio šta je najvažnije u životu – biti čovek. Rekao je: Samo izvolite, poslužite se mojom dobrotom, trošite moju iskrenost, hranite svoj ego mojom ljubavlju, gužvajte moje emocije kao staru hartiju, uzalud vam trud. Nećete postati bolji, nećete postati ja, jer treba vam i duša. A nju mi ne možete uzeti i sve dok je imam, ostat ću čovjek. Ovim je Meša Selimović otkrio veliku istinu koju često zaboravljamo: Imati dušu, znači biti čovek, jer čovek bez duše, nije čovek.

 

 

 

TEKST: NEVENA GALOGAŽA

Nevena Galogaža je studentkinja završne godine Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, na Odseku za Srpski jezik i lingvistiku, smer Srpski jezik i književnost. Mnogo voli da čita i piše, a pisanje smatra autoterapijom. U budućnosti želi da se bavi pisanjem, a želi da bude i lektor srpskog jezika.

O umetnosti i njenoj suštini

O umetnosti i njenoj suštini

Umetnost je ljudska aktivnost koja se sastoji od toga da jedan čovek svesno, sredstvima spoljašnjih simbola, prenese svoje osećaje na ljude koji kasnije posmatraju i analiziraju to delo, te da prođu kroz to isto emotivno iskustvo. Ovako je pisao jedan od najvećih ruskih pisaca Lav 

Autoritarni i autoritativni pristup

Autoritarni i autoritativni pristup

Pojam autoriteta i autoritativne ličnosti je opštepoznat. Međutim, ovaj pojam ima i svog protivnika sa kojim ga mnogi često dovode u vezu, a čak ih neki shvataju i kao sinonime. Iako nas zvuk izgovaranja autoritarni i autoritativni pristup navodi na to da pomislimo da su 

Đorđe Balašević − Panonski mornar

Đorđe Balašević − Panonski mornar

Činjenica je da na Balkanu imamo veoma dobrih pevača. Međutim, nema mnogo onih koji su cenjeni i poštovani. Čovek koji je svojim stvaralaštvom, tekstovima svojih pesama, te i samim izvođenjem pesama zadobio veliko poštovanje ljudi, jeste Đorđe Balašević. Koliko zapravo znamo o ovom velikom umetniku i znamo li čime je ovaj čovek zadobio tako veliko poštovanje?

 


 

Zanimljivo je to da on ovo prezime nije imao od početka. Njegov deda, Đorđe, po kome je i dobio ime, prezivao se Balaš. On je bio pravoslavac i plašio se da ih ne pomađare, te je otišao u opštinu i platio da se prezimenu doda nastavak .

 

 

NEKI NOVI KLINCI

Đorđe Balašević je rođen 11. maja 1953. godine u Novom Sadu. Svoje detinjstvo i kraj u kome je živeo uobličio je u pesmu Neki novi klinci, bogatu emocijom i sećanjima na divne klinačke dane. Od malih nogu je pokazao sklonost ka pisanju pesama. Imao je talenat da sa lakoćom svoje misli pretoči u stihove koje će mu kasnije otvoriti put ka velikoj muzičkoj karijeri. Opseg njegovog muzičkog stvaralaštva je veliki. Izdao je više od deset albuma, pisao tekstove za druge izvođače, a pisao je i knjige.

 

 

ŽETVA I RANI MRAZ

Pre nego što je krenuo u samostalnu muzičku karijeru, bio je član muzičkih sastava Žetva i Rani mraz. Pisao je balade i šansone koje govore o ljubavi, prijateljima, društvu i politici. Retko koga danas možemo privući iskrenoćšu, ali ovaj umetnik je upravo time uspeo da kupi publiku. Iskrenost i jaka emocija krase sve njegove pesme i to je ključ kojim je otvorio srca ljudi koji ga i dan-danas vole i koji se sa mnogim pesmama poistovećuju.

 

 

PANTA REI

Međutim, nisu ga baš svi voleli. Godine 1986. izdao je album Panta rei. Album je naišao na loše kritike, jer pažnju nije privukao kvalitet pesama koji su se našli na tom albumu, nego činjenica da je tim pesmama analizirao političko stanje u tadašnjoj Jugoslaviji, kao i svoje viđenje maršala Tita. Da iskrenost može doneti i velike probleme, pokazuje i činjenica da je u svojim pesmama kritikovao i ratne tragedije, a na svojim koncertima je iznosio opozicione stavove.

 

 

ROMANSIJER

Osim što je bio pevač i tekstopisac, ostvario se i kao glumac i pisac romana. U seriji Pop Ćira i pop Spira, tumačio je ulogu Šace, a devojku Jucu, koju je oženio, glumila je njegova supruga Olivera Balašević. Godine 1989. snimio je album Tri posleratna druga. Istoimeni roman je objavio dve godine kasnije, a 1997. objavio je album Jedan od onih života, takođe na osnovu istoimenog romana.

 

 

BALAŠEVIĆEVI KONCERTI=KNJIŽEVNE VEČERI O ŽIVOTU

Njegovi koncerti nisu bili klasični, zasnovani na tome da pevač izađe, izvede planirane pesme i ode. Naprotiv, oni su bili bogati njegovim pričama o nastanku pojedinih pesama, o događajima iz njegovog života koje je rado delio sa publikom, kao i uz veliku dozu humora. Zbog toga su koncerti trajali po tri sata, a nekada i više.

 

 

Međutim, kvalitet ne poznaje vreme jer se vreme u tom slučaju i ne oseti. Iako je imao mnogo problema zbog svoje iskrenosti i iskazivanja svojih stavova, i dalje je bilo više onih koji su to cenili i poštovali, te su ga zbog toga i voleli.

 

 

Nažalost, ovaj veliki umetnik preminuo je 19. februara 2021. godine. Kako to biva sa velikim umetnicima, on i dalje živi kroz svoja dela. Njegove pesme će se i dalje slušati i pevati, a mudre misli pamtiti i citirati.

 

Fotografija preuzeta sa sajta.

TEKST: NEVENA GALOGAŽA

Nevena Galogaža je studentkinja završne godine Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, na Odseku za Srpski jezik i lingvistiku, smer Srpski jezik i književnost. Mnogo voli da čita i piše, a pisanje smatra autoterapijom. U budućnosti želi da se bavi pisanjem, a želi da bude i lektor srpskog jezika.

Kako priroda utiče na čoveka?

Kako priroda utiče na čoveka?

Naučnici kažu da čovek ima urođenu potrebu da bude povezan sa prirodom. A kako to priroda utiče na nas?     ŠUME, REKE, ZELENILO Još kao mali najviše vremena smo provodili u šumama, pored reka, tako gde je bogatstvo zelenila. Bili smo znatiželjni, zanimala nas