Month: February 2023

Muzeji u Srbiji koje treba posetiti

Muzeji u Srbiji koje treba posetiti

Muzeji su mesta koja svojim postojanjem čuvaju kulturno i naučno blago jedne zajednice. Prva asocijacija na muzej ipak u neku ruku asocira na nešto arhaično i zastarelo. Međutim, muzeji danas nude najrazličitiji sadržaj koji obuhvata istoriju jedne zajednice. U samoj prestonici Srbije postoje umetnički, kulturno-istorijski, memorijalni, tehnički i prirodno-istorijski muzeji, čije interesantne postavke privlače najrazličitiju publiku. U nastavku teksta izdvajamo naše predloge muzeja sa teritorije Srbije koji su vredni posete.

Šah – istorija i zanimljivosti

Šah – istorija i zanimljivosti

Gotovo da ne postoji čovek koji nikada nije odigrao šahovsku partiju, ili bar poređao figure na šahovsku tablu. Ljubitelji ove igre verovatno pamte svoje prve šahovske poteze i želju da pobede svog učitelja (najčešće starijeg člana porodice). Svi koji su od svojih starijih učili da 

Jednostavni recepti za studente

Jednostavni recepti za studente

Studenti, često zbog obaveza i velike literature, nemaju vremena za spremanje obroka. Ovo su recepti koji se brzo spremaju, ukusni su i jeftini.



MAC N CHEESE

Potrebno vam je:


Makarone 400g
Žuti (čedar sir) 200g
Mleko, 400ml
Maslac, 25g (2 kašike)
Brašno, 2 kašike


U malu šerpu, stavite na srednju vatru, da se otopi maslac i dodajte brašno. Uz stalno mešanje dodajte mleko. Mešanje traje sve vreme dok smesa ne postane malo gušća. Dodajte začine po želji (so, biber, ljute začine…). Isključite ringlu, dodajte malo manje od polovine pripremljenog izrendanog sira. Mešajte, dok se ne otopi. Za to vreme, u drugoj šerpici skuvajte testeninu u slanoj vodi, kraće nego što je napisano na pakovanju, jer će se dopeći u rerni. U vatrostalnu stavite testeninu i sos, izmešajte i dodajte ostatak sira. Pečenje traje 15 minuta na 180 stepeni.


Ako živite u studentskom domu i nemate rernu, možete napraviti jednostavniju verziju. Testeninu skuvajte u vodi, kačkavalj izrendajte i pospite po njoj. Dodajte začine po želji. Jeste li znali da je ovo jelo još u 14.veku bilo zapisano u italijanskom kuvaru Liber de Coquina? Takođe se pominje u engleskom kuvaru The Forme if Cury u srednjem veku. Postoje brojne regionalne varijante ovog jela, a definitivno su najpoznatija američka i kanadska.

KOKOS LOPTICE

Za recept vam je potrebno:

150 g margarina

200 g šećera

100 g koksa

100 g čokolade

2 dl vode

250 gr mlevenog keksa

200 gr eurokrema

Otopiti margarin, šećer, čokoladu i vodu. Skloniti s ringle i dodati keks i malo kokosa. Napravite kompaktnu smesu i sačekati da se dobro ohladi. Izdvojite lopticu i u svakoj pravite udubljenje i punite eurokremom, pa uvaljajte ostatkom kokosa. Ako vam je lakše, možete ih puniti špricem za ukrašavanje. Nema pečenja, a brzo i lako se sprema. Uživajte!

KOKICE S KARAMELOM

Ako su ispiti prošli i vi ste se bacili na gledanje serija i filmova, ovo možete grickati dok uživate.

Potrebno vam je:

100g šećera

150g kukuruza za kokice

2 kašike putera

70 ml mleka

Malo ulja

Malo soli

U šerpu stavite malo ulja i čekajte da se dobro zagreje. Stavite kokice u šerpu i sačekajte da ispuca. Prebacite kokice u činiju. U tiganj stavite šećer, 2 kašike vode i kad šećer porumeni, dodajte puter. Kad se on otopi, dodajte mleko i promešajte, pa ga pustite desetak minuta, uz povremeno mešanje. Na kraju dodajte malo soli kad već dobijete žućkastu, kremastu smesu. Prelijte kokice iz činije. Prijatno!

TEKST: NATALIJA MITIĆ

Natalija Mitić je studentkinja prve godine Srpske književnosti i jezika Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. U slobodno vreme najviše voli da čita klasike uz neki slatki napitak. Uživa u dugim šetnjama uz muziku i pravljenju slatkiša i peciva, kao i vremenu provedenom sa prijateljima.

Problemi stereotipa i osuda okoline

Problemi stereotipa i osuda okoline

U doba civilizacije možemo primetiti velike napretke na polju nauke, tehnologije, zabave, stila života… Ali, da li smo kao ljudska bića dovoljno napredovali? I da li dovoljno radimo samo na sebi ili je rad na nečemu drugom ipak važniji?

Filmovi Leonarda Dikaprija

Filmovi Leonarda Dikaprija

Leonardo Dikaprio je jedan od najpoznatijih holivudskih glumaca, verovatno svih vremena. Rođen je 11. novembra 1974. godine. Ime Leonardo je dobio po slikaru Leonardu da Vinčiju.

Šta karakteriše žensku i mušku energiju?

Šta karakteriše žensku i mušku energiju?

Kada kažemo muška i ženska energija (masculine and feminine energy), često to povezujemo sa polom. Međutim, treba uzeti u obzir da i muškarci i žene imaju obe energije, samo mogu drugačije da se ispoljavaju.


KARAKTERISTIKE ENERGIJA


Mušku energiju karakteriše akcija i postizanje, a oblikovana je logikom i razumom. Žensko je intuitivnije, orijentisano na primanje i dozvoljavanje, a karakteriše je biti/postojati.

Obe energije su preko potrebne na svakodnevnom nivou i bitno je da se prepliću kako bismo u svakom polju života bili zadovoljni. Balans između akcije i biti je ono što nam pruža harmoniju, ali je teško postaviti zdravu granicu.

VREDNOVANJE

Trenutno živimo u vremenu gde se više vrednuje akcija, šta je to što radimo i završavamo. Brzo se zaboravlja da je za pametno delanje potrebno da budemo u skladu sami sa sobom, da pratimo našu intuiciju i budemo svesni naše prisutnosti u okruženju.

Vrednost merimo time koliko smo produktivni u toku dana. To proizilazi i od toga što su našu produktivnost merili roditelji, nastavnici, profesori, direktori… Usvojili smo taj sistem vrednosti kroz generacije, zato se dešava da kada se neko oseća demotivisano, savetujemo da samo krenu da rade nešto i biće bolje.

Continue reading Šta karakteriše žensku i mušku energiju?
Koja zanimanja polako nestaju?

Koja zanimanja polako nestaju?

Jedno od zanimanja kojih više nema je kucač na prozore. Do pre pola veka ovaj posao bio je rasprostranjen širom britanskih ostrva. Posao kucača bio je da štapom kucaju na prozore i da na taj način probude ljude. Takođe, jedan od poslova koji su u potpunosti nestali je i posao čitača u fabrici.

Paradoks izbora – više ili manje, pitanje je sad

Paradoks izbora – više ili manje, pitanje je sad

Beri Švarc je 2004. godine u svojoj knjizi Paradoks izbora – zašto je više manje, objasnio na koji način mogućnost biranja između većeg broja opcija, koju inertno povezujemo sa ličnom slobodom, može da bude upravo ono što tu slobodu ograničava.

Zanimljivosti o italijanskom jeziku

Zanimljivosti o italijanskom jeziku

Postoje razni razlozi zbog kojih se ljudi odlučuju na učenje jezika. Mnogi se vode rečenicom da vrediš onoliko koliko jezika poznaješ, dok neki jednostavno imaju želju za poznavanjem popularnih jezika, kakav je i italijanski koji govori oko 85 miliona ljudi širom sveta.


ISTORIJA I GEOGRAFIJA

Italijanski jezik pripada grupi romanskih jezika zajedno sa francuskim, španskim, portugalskim i drugima. Iako ga svi vezuju za latinski, jer se suštinski i jeste razvio iz latinskog jezika, standardni italijanski jezik se bazira na toskanskom narečju. Pored, naravno domaćina, Italije, italijanski je zvaničan jezik i u drugim zemljama, poput Švajcarske, San Marina kao i Vatikana. Dok je u zemljama poput Slovenije, Hrvatske, Malte i drugih, zastupljen kao manjinski jezik.

Pored engleskog, francuskog, nemačkog i španskog, ovaj jezik je jako popularan i u školskim ustanovama, gde se uči negde kao prvi strani, a negde kao drugi strani jezik.

SLOVA I IZGOVOR

Ono što je zanimljivo jeste da među govornicima italijanskog postoje razlike u izgovaranju određenih glasova. Ta razlika je najčešće primetna po mekoći izgovora određenih glasova. Na primer, neki italijani će reč ciao izgovoriti mekano i zvučaće kao ćao, dok će drugi izgovoriti tvrdo i zvučaće kao čao.

Italijanski alfabet sastoji se od 21 slova. Ono što je važno napomenuti jeste da se slova poput J, K, Y, X, W ne nalaze u alfabetu, ali se mogu naći u nekim rečima. Kako ih italijanski alfabet ne prepoznaje kao svoja slova, oni se ne nalaze u domaćim rečima, već u nekim rečima koje su stranog porekla.

Sa druge strane, slovo H iako postoji u italijanskom alfabetu i može da se pronađe u domaćim rečima, ono se ne izgovara. Takođe se ne izgovara ni u rečima stranog porekla. Ali u određenim slučajevima ono vrlo znatno utiče na izgovor slova koja su u njegovoj neposrednoj blizini.

ITALIJANSKI JEZIK I MUZIKA

Ono što mnogi ne znaju jeste da je italijanski zvaničan jezik klasične muzike. što i nije toliko čudno kad se malo bolje razmisli. Mnogi pojmovi koji su usko vezani za muziku, kao što su alt, bas, tempo, decrescendo, su poreklom upravo iz italijanskog jezika.

TEKST: NAĐA TODOROVIĆ

Nađa je studentkinja Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, smer Komunikologija i odnosi sa javnošću. U slobodno vreme bavi se fotografijom, čitanjem i pisanjem. Kako je od malih nogu u sportu, želja joj je da jednog dana njena karijera spaja odnose sa javnošću i sport.

Zvezdine zvezde – ponos Zvezdine istorije

Zvezdine zvezde – ponos Zvezdine istorije

Kroz fudbalski klub Crvena zvezda su prošla mnoga slavna i zvučna imena. Mnogi fudbaleri su ostavili neizbrisiv trag. Zbog toga, Zvezda ima tradiciju dodeljivanja zvanja Zvezdina zvezda. Koliko je to posebno zvanje, govori i činjenica da je samo pet fudbalera imalo tu čast da postane Zvezdina zvezda.