Tag: moda

Moda na društvenim mrežama

Moda na društvenim mrežama

Internet i društvene mreže već više decenija vladaju čovečanstvom. Može se reći da je dan bez interneta nezamisliv. Mreže poput Instagrama, TikToka, Fejsbuka i Jutjuba su se infiltrirale u društvo i postale su naša svakodnevnica. Ovakve aplikacije su dostupne svima, pa stoga opreznost treba uvek 

Koji su modni trendovi u 2023. godini?

Koji su modni trendovi u 2023. godini?

Modni trendovi se smenjuju svake godine, i modni obožavatelji sa nestrpljenjem očekuju novitete. Koji su to modni trendovi u 2023. godini saznaćete u nastavku teksta.

Ideali ženske lepote – nekad i sad

Ideali ženske lepote – nekad i sad

Šta mislite, da li o ukusima treba raspravljati? U koju grupu ljudi spadate? Da li ste oni koji veruju da su ukusi različiti i da nema poente debatovati o tome? Možda pak spadate u onu grupu koja smatra da, baš zato što postoje različiti ukusi, treba razgovarati o njima i uvideti razlike. Žene su uvek bile one koje komentarišu, ali su redovno i bile komentarisane, a fizički izgled je oduvek bio vodeća tema. Međutim, kako su se ideali lepote menjali, menjao se i tok razgovora, da ne kažemo trača.


PROMENE KROZ ISTORIJU

Ideal ženske lepote se kontinuirano menjao kroz istoriju. Razlike su, i te kako, primetne, ne samo u izgledu žena, nego i u mišljenju društva o tome šta je lepo i poželjno. Ono što se nekada smatralo lepim, danas ne bi bilo, a ono što je danas lepo, ranije bi bilo nezamislivo. Znamo da su danas u modi uzak struk, ravan stomak i estetske korekcije. Međutim, znamo li kako je izgledala idealna žena u vreme renesanse?

VREME RENESANSE

Ono što bi se danas nazvalo gojaznom ženom, u renesansi bi bilo oličenje seksepila. Žena većih kukova, punijih grudi, sa više kilograma, bila je idealna u ono vreme. Smatralo se da su jedino takve žene zdrave i da će samo one rađati zdravu decu, što je svaki muškarac želeo. Takođe, žene svetlije kose bile su još privlačnije. Ovo sve potvrđuju razne slike, kao i statue iz tog perioda, gde se može videti žensko telo koje karakteriše vidljiv stomak, ali i grudi.

DEČAČKA FIGURA

Tokom i nakon Prvog svetskog rata, kada su žene stekle pravo da rade, više nisu želele da ga se odreknu. Osetivši slobodu i nezavisnost, odlučile su da se otarase svojih korseta i natapiranih frizura. Duge haljine i cipelice zamenile su kraćim suknjama, ali i kraćim, muškim, frizurama. Tako je ideal ženske lepote ovog vremena postala dečačka figura koja odiše samopouzdanjem i nezavisnošću. Od tada su žene počele da brinu o svom izgledu, a za razliku od vremena renesanse, sada se potenciraju mršavost i obline.

FIGURA PEŠČANOG SATA

Nakon Drugog svetskog rata, mršavost koja je do tada bila popularna izašla je iz mode. Mršava figura podsećala je ljude na period gladovanja tokom rata. Samim tim, niko nije želeo da modom asocira na strašan period koji je ostao iza njih. Zbog nedostatka sredstava, nakon rata žene su morale da ispolje svoju kreativnost u svetu mode. Shodno tome, mušku odeću, koju su do tada nosile, prekrojile su u žensku.

Tada su prvi put počele da se nose naramenice, koje su stvorile iluziju peščanog sata. Ovakva figura, sa akcentom na bujnim grudima i uskim strukom, bila je ideal ženske lepote tog vremena, a Merlin Monro je najbolji primer da takvu figuru i zamislimo.

IDEAL LEPOTE 21. VEKA

Iako bi, nakon svih revolucija, trebalo da živimo u vremenu gde žena ima izbora, bar kada govorimo o njenom fizičkom izgledu, i dalje društvo nameće ideale lepote, koje one, svesno ili nesvesno žele da prate. Sa razvojem medija, pritisak koji žene osećaju što se tiče izgleda, još je veći. Takođe, ne možemo zanemariti fotošop, ali i druge aplikacije za preradu fotografija, koje pružaju iskrivljenu sliku ideala ženske lepote današnjice. Svi se ugledaju na ono što vide na društvenim mrežama, (ne)znajući kroz koliko filtera je neka fotografija zapravo prošla.

MODA ĆE PROĆI, ALI TELO OSTAJE NAŠE

Sa druge strane, periodično analizirajući istoriju, možemo da vidimo kako se i koliko brzo ideali lepote menjaju, tako da ono što je bilo lepo pre nekoliko godina, ne mora nužno biti lepo danas. Samim tim, ne treba sebe i svoje telo da prilagođavamo modi i aktualnim trendovima, već treba da se, pre svega, osećamo dobro u svom telu. Moda će doći i proći, a naše telo ostaje naše zauvek.

TEKST: MILJANA SAVIĆ

Miljana Savić studira na Filozofskom fakultetu u Nišu, smer Komuniciranje i odnosi sa javnošću. Gaji ljubav prema čitanju, odakle je i proisteklo interesovanje prema pisanju.  Otvorenog je uma, kreativna i odgovorna.

Djerf Avenue – održivost i kvalitet

Djerf Avenue – održivost i kvalitet

U moru modnih brendova, onih koji prodaju stil života i nude posebnu estetiku – javlja se i jedan manji, svetski dostupan, a dostupan. Brend koji je očarao mlade devojke i žene, koji je pozitivno nastrojen u vezi svega što radi. Brend koji kratko postoji, a 

Istine i zablude o modnoj industriji

Istine i zablude o modnoj industriji

Pitanje etike u modnoj industriji je sve prisutnija tema u javnosti, najpre u okviru toga koliko industrija mode doprinosi zagađenju. Zatim, tu su prednosti i mane takozvane brze mode, ali i odgovornost onih koji plasiraju modne trendove. Osim toga, važno je razmišljati o tome kako modni trendovi utiču na mentalno zdravlje. Koje su istine i zablude modne industije?

Moda u serijama i filmovima

Moda u serijama i filmovima

Moda je nešto istančano i prepoznatljivo. Možemo je videti u našoj okolini, svetu, modnim revijama ili filmovima. Ona kroz film ili seriju ostavlja trag na sve gledaoce, a da toga nekada i ne budu svesni. Ona diskretno, ali veoma snažno, pojačava notu autentičnosti filma. Tada postaje naša inspiracija.


PEDRO ALMODOVAR U SVETU KINEMATOGRAFIJE

Iako je rođen u malom gradu u Španiji u kom ga je okruživala kulturna pustinja, Pedro Almodovar je ipak voleo svoju otadžbinu. Neretko mu je baš ona, kao i moda, bila inspiracija za mnoge filmove koje je kasnije snimio.

Bez imalo straha, osvrtao se na teme koje su po njemu uništavale špansko društvo. Naposletku, njegovi filmovi predstavljaju blagu kritiku svega lošeg u društvu.

POVEZANOST MODE I FILMA

Pedro je istakao da za njega moda u filmu ima dva važna aspekta. Sa jedne strane, estetski utemeljuje film, jer je boja izuzetno važna. Takođe, rekao je da on ustanovi paletu boja koju će koristiti, baš kao i slikar, samo što on radi u tri dimenzije.

Drugi aspekt objašnjava činjenicom da kostimi predstavljaju karakter lika. Predstavljaju posao kojim se bavi, kako se oseća, u kom je stanju… Pedro naglašava da su kostimi sve samo ne površan element filma.

KOSTIMI PUTUJU KROZ VREME

Filmovi često mogu biti izvor i začetak nekog stila u društvu, ili pak obratno mogu nas vratiti i podsetiti kako je to nekada izgledalo. Kako su se ljudi nekada odevali, kao i šta je za njih moda predstavljala. Sve se to dešava kroz filmove.

Ovo su neki od najboljih predloga, koji će upotpuniti vaš vremeplov kroz različite modne pravce u filmskoj industriji:

Razum i osećajnost (1995), Gordost i predrasude (2005), Vojvotkinja (2008), Bridžerton (2020), Spremne za osvetu (2022), Izmišljanje Ane (2022), Plavuša (2022).

TEKST: TEODORA TOMIĆ

Teodora Tomić završava nemački jezik, voli da fotografiše, kuva, čita i piše. Voli da upoznaje različite kulture. Inspiraciju pronalazi u svemu. Večiti zaljubljenik u umetnost.

Biorazgradiva odeća u svetu mode

Biorazgradiva odeća u svetu mode

Po nekim istraživanjima modna industrija je druga po zagađivanju nakon naftne industrije. Postavlja se pitanje: Kako se može njen štetan uticaj može smanjiti? Jedan od odgovora leži u proizvodnji biorazgradive odeće.

Kako je izgledao stil Odri Hepbrn

Kako je izgledao stil Odri Hepbrn

Prefinjena moda Zlatnog doba Holivuda i danas inspiriše mnoge svetske kreatore, međutim Odri Hepbrn je ličnost koja je definitvno ostavila neizbrisiv trag u svetu mode toga doba.

Modne ikone 21. veka

Modne ikone 21. veka

Modna industrija je jedna od najjačih industrija u svetu, a moda označava popularne stilove koji postoje među ljudima. Kako se stilovi brzo menjaju, neophodno je da moda ide u korak sa tim promenama i da se prilagođava. Baš iz tog razloga svaki vek ili decenija ima svoje modne ikone koje su taj period obeležile.


MODNA IKONA KAO STIL KULTURNE KOMUNIKACIJE

Modna ikona se najmanje odnosi na titulu, a više na ukorenjeni pristup i uticaj koji osoba sobom nosi. (Šta mora da poseduje modna ikona). Da bi se neko smatrao modnom ikonom, neophodno je da njegov stil stvori kulturnu komunikaciju, da bude dostojan trenda ili da vas nadživi – objašnjava autorka ovog teksta.

ŽENSKA MODNA IKONA 21. VEKA

Kendal Džener – 27-godišnja manekenka iz Amerike, 2017. godine proglašena je modnom ikonom decenije od strane modnog sajta Daily Front Row, za vreme Nedelje mode u Njujorku. Kendal je, sa druge strane, od malena u javnom poslu zahvaljujući svojoj poznatoj porodici Kardašijan i njihovom čuvenom rijaliti šou. Njena karijera doživela je uspon 2014. godine kada je radila reklamne kampanje za štampu. Takođe, hodala je i svetskim modnim pistama u Njujorku, Milanu i Parizu. U svojoj karijeri prošetala je i pistom Viktorije Sikret. Prema podacima dobijenih sa Forbsove liste najbogatijih modela iz 2017. godine, zauzela je treće mesto. Sa njenim imenom se takođe povezuju i saradnje sa prestižnim Vogom i Harpers Bazarom.

MODNA IKONA MEĐU MUŠKARCIMA

Moda se uglavnom vezuje za žene. Samim tim one su te koje preferiraju da se oblače po modnim standardima, ali da iste i prate. Međutim, reč je o stereotipu koji su mnogi muškarci pobili svojim modnim ukusima i kombinacijama. U 21. veku, kao oličenje mode među muškarcima bio bi Dejvid Bekam.

DEJVID BEKAM – SIMBOL MODE

Muž Viktorije Bekam, modne dizajnerke, od poznatog engleskog fudbalera postao je oličenje stila u 21. veku. Sa svojom suprugom redovno oduševljava ljubitelje mode svojim odevnim kombinacijama koje su uvek prilagođene prilikama. Zbog profesije svoje supruge, vrlo često posećuje modne događaje, te je i te kako upućen u svet mode. Iako je na početku karijere imao nekoliko sitnih grešaka, vremenom je izgradio svoj pravac kog se i dalje pridržava. Zahvaljujući svom uticaju i stilu, ovaj slavni fudbaler i dalje je zaštitno lice mnogih poznatih brendova poput H&M-a (od 2011. do 2016.), Kent & Curwen-a (do 2020.), Maseratija (od 2021.) i Sejnsburija.

TEKST: MILJANA SAVIĆ

Miljana Savić studira na Filozofskom fakultetu u Nišu, smer Komuniciranje i odnosi sa javnošću. Gaji ljubav prema čitanju, odakle je i proisteklo interesovanje prema pisanju.  Otvorenog je uma, kreativna i odgovorna.

Kada su žene počele da…

Kada su žene počele da…

Borba za ženska prava trajala je godinama. Žene su želele da budu ravnopravne muškarcima i da dobiju ista prava, ali i obaveze. Borile su se za neka, nama danas, osnovna prava i potrebe, međutim, kako smo to sad delimično i dobili, retko se zapitamo kako