Search Results: zorana brkljac

Jezici koji se više ne upotrebljavaju

Jezici koji se više ne upotrebljavaju

Unesko predviđa da će do kraja 21. veka da izumre oko polovine današnjih jezika. Jezik umre, kada više nema svojih govornika. Najčešći razlog za nestajanje jezika jeste zamenjivanjem dominatnim jezikom. SVEPRISUTNI LATINSKI Kada govorimo o jezicima koji se više ne upotrebljavaju u govoru, ali su 

Kako poboljšati samopouzdanje?

Kako poboljšati samopouzdanje?

Svaki čovek se u nekom trenutku svog života mučio sa samopouzdanjem i sumnjao u svoje mogućnosti. Neko nije bio zadovoljan svojim izgledom i patio se da zadovolji druge ljude. Imao je potrebu da bude dopadljiv po svaku cenu. Zapravo, najvažnije je da volimo same sebe 

Zašto potiskujemo emocije?

Zašto potiskujemo emocije?

Emocije su kompleksna ljudska srž. Svakodnevno osećamo široki spektar emocija, a da li će biti pozitivne ili negativne, zavisi od onoga što doživljavamo. Neke traju kratko, kao što su nalet besa ili crvenilo sramote, dok neke mogu trajati duži period poput tuge ili depresije.


 

RAZLIKE U STEPENIMA DOŽIVLJAVANJA

Iako emocije poput ljutnje, besa, prezira, mržnje i ozlojađenosti, možemo označiti sličnom strukturom, ipak ne možemo reći da su iste. Postoje razlike u stepenima doživljavanja ovih emocija i zato je svaka od njih specifična. Ovi značajni pokazatelji našeg stanja utiču na to kako ćemo da percepiramo svet, i zato je vrlo važno da uspemo na pravilan način da ih iskažemo.

 

 

 NEVERBALNI POKAZATELJI

Ono što prati emocije jesu i neverbalni pokazatelji. Ukoliko se ljutimo, naše lice će se namrštiti, ukoliko
se smejemo, pokazatelj sreće biće osmeh i sjaj u očima. Ljudi se razlikuju i po tome kako će emocije pokazati. Neke osobe će, bilo to pozitivne ili negativne emocije, radije sakriti u sebi ono što osećaju i ne pokazivati drugima. Dok će nasuprot njima, neke osobe ponosno pokazati i tugu i radost. Emocije možemo ispoljiti verbalno, odnosno rečima, tonom ili koristeći neverbalnu komunikaciju. Ako bismo posmatrali osobu i videli da je prekrstila ruke i da je namrštena, mogli bismo da zaključimo da je ljuta. Ukoliko neko cupka nogama i gleda okolo, zaključili bismo da je nervozan.

 

 

 

POTISKIVANJE EMOCIJA

 Međutim, postoje osobe za koje ne bismo mogli lako da zaključimo šta osećaju. Ljudi često izbegavaju suočavanje sa emocijama, naročito ukoliko su one negativne vrste. Oni biraju da te misli potisnu i zaborave na njih, ali i da čine druge stvari koje će ih zaokupirati. Većina nas je nekada pustila komediju ili seriju kako bismo skrenuli misli sa potištenog stanja u kom se nalazimo. Često koncentrisanjem na druge stvari, želimo da zaboravimo na ono što se dešava unutar nas.

Nekada moramo da potisnemo emocije, zato što nije socijalno prihvatljivo da ih ispoljimo u datom trenutku. Takođe je društveno uslovljena količina koju možemo ispoljiti. Neke emocije je bolje potisnuti kako ne bi prešle u nešto što bi moglo da ugrozi druge ljude. Vikanje na javnom mestu nije nešto što bi moglo da se gleda sa odobravanjem, osim ako se ne nalazimo na fudbalskoj utakmici.

 

 

 

 

Ukoliko duži period zadržavamo emocije u sebi, one se mogu loše odraziti i na naše fizičko stanje. Kao što je i poznati psiholog Sigmund Frojd rekao – Potisnute emocije ne umiru. Naterane su da ućute. I nastavljaju da utiču na osobu iznutra. Upravo zbog toga treba da vodimo računa o osećanjima i posvetimo pažnju našem mentalnom zdravlju.

 

 

 

POMOZITE SEBI

Okružite sebe ljudima kojima možete pričati o osećanjima i koji će vas saslušati. Takođe se možete obratiti i stručnijem licu poput psihoterapeuta koji može pronaći koren vaših problema.  Ukoliko vam ovo zvuči zastrašujuće, za početak možete da vodite dnevnik i evidenciju o sopstvenim emocijama. Ostanite u kontaktu sami sa sobom, zapisujte kako se osećate, šta vas je usrećilo tog dana, šta vam se nije dopalo i šta biste želeli da promenite. To će vam pomoći da se osećate prijatno prilikom iskazivanja emocija.

 

 

TEKST: ZORANA BRKLJAČ

Zorana Brkljač je studentkinja Žurnalistike na Filozofskom fakultetu. Hobiji su joj planinarenje i šetanje prirodom. Svaki slobodni trenutak se trudi da provodi sa prijateljima i porodicom. Voli da sluša muziku i obilazi festivale. Obožava da uči jezike i da upoznaje druge kulture, te priča tečno engleski jezik, a na nivou A2 govori nemački i španski jezik. U budućnosti želi da se usavršava na svakom polju.

Pozitivan efekat čia semenki

Pozitivan efekat čia semenki

Čia zapravo znači snaga i potiče iz Meksika. Predstavlja dragocenost koja se koristila u Južnoj i Centralnoj Americi od davnina. Maje i Asteci su svakodnevno koristili ove delotvorne semenke zato što su im davale energiju i snagu. To nas i ne čudi, s obzirom na 

Brzi i ukusni recepti za doručak

Brzi i ukusni recepti za doručak

Doručak je najbitniji obrok kojim započinjemo dan, unoseći u sebe dovoljno energije da izdržimo prepodnevne sate i uradimo sve obaveze. Ipak, veoma često se desi da nemamo inspiracije i ideja za pripremu doručka, ali isto tako ni dovoljno vremena. Evo nekoliko ukusnih i brzih predloga 

Hrana koja ubrzava starenje

Hrana koja ubrzava starenje

Hrana koju unosimo u naše telo značajno utiče na naš izgled, raspoloženje, energiju i zdravlje. Svesni smo da nakon čizburgera, pice ili velike količine slatkiša ne izgledamo i ne osećamo se dobro. Pore su nam proširene, lice nam je crveno i izgledamo kao da nam treba ogromna količina vode da vratimo licu svežinu. Kvalitet i kvantitet naših obroka je važan, a mnogo ljudi danas usled obaveza i nedostatka vremena, ne shvata važnost zdrave ishrane.


 

SVE ŠTO UNOSIMO U ORGANIZAM UTIČE NA NAŠ IZGLED

Starenje je prirodan proces kroz koji svi ljudi prolaze. Međutim, određene namirnice mogu to starenje da ubrzaju. Šećer, energetska pića, brza hrana učiniće da se osećamo loše, usporeno i negativno. Sve to će delovati na izgled, pogotovo na stanje kože. Previše masne hrane može da dovede do previše toksina u jetri i ukoliko se nagomilaju, jetra neće moći da ih izbaci.

To će dovesti do pojave akni, bora, gubitka kolagena, ali i dehidratacije, crvenila i otečenosti. Sve što unosimo u naše telo odraziće se na naš izgled i uticaće i na to kako ćemo izgledati u budućnosti.  Postoje namirnice koje, ukoliko se koriste u velikim količinama, mogu negativno da utiču na nas, a mi smo izdvojili nekoliko.

 

 

ŠTETNI UTICAJI KLJUČNOG ZAČINA

So je ključni začin u jelima koje svakodnevno konzumiramo, ali prevelika količina ove namirnice učiniće da naše telo stari brže. Uticaji će biti štetni, pogotovo ako uveče pred spavanje jedemo slanu hranu poput: pice, čipsa, sira, hleba… To su samo neke od namirnica koje će nas naduti i ostaviti s neprekidnim osećajem žeđi. Upravo zato što izazivaju dehidrataciju, dovode do prevremenog starenja, gubitka sjajne i blistave kože i na njeno mesto stižu bore. Kao zamena nezdravim grickalicama, pred spavanje možemo pojesti jednu jabuku ili neko drugo voće.

 

 

GLUTEN DOVODI DO NADUTOSTI

Gluten, odnosno hleb, kiflice, paste i testo često su povezani sa pojavom bubuljica, upala lica i letargičnim osećajem i nadutošću. Ubrzava proces starenja i loše utiče na izgled.

 

 

MESO KAO PROTIVNIK VITAMINA C

Meso je važno zbog proteina u sebi, ali prevelika konzumacija mesa, pogotovo procesuiranog poput kobasica, viršli, slanine i šunke smanjuje vitamin C u našem telu. Samim tim uzrokuje dehidrataciju, gubljenje kolagena i sjaja naše kože.

 

 

ZAČINJENA HRANA IZAZIVA IRITACIJU KOŽE

Previše začinjena hrana izaziva crvenilo i širenje krvnih sudova koji mogu dovesti do trajnog crvenila, nadutosti, pojave bubuljica i iritacije kože. Zbog toga, začinjenu hranu treba jesti umereno.

 

 

ALKOHOLOM DO STARIJEG IZGLEDA

Alkohol može izazvati mnogo problema, a jedni od njih jesu i crvenilo, bore, gubitak sjaja i vedrine lica i pojava otečenosti. Sve to će prouzrokovati da nam ljudi pripisuju mnogo više godina nego što zaista imamo.

 

 

SLATKIŠI I ŠEĆER VODE DO POJAVE AKNI

Slatkiši i preveliki unos šećera u obliku bombona, torti, kolača, sokova neće delovati povoljno po naš izgled. To će dovesti do gubitka elastičnosti, pojave akni, crvenila i naduvenog lica.

 

 

 

PRONAĆI ADEKVATNE ZAMENE

Zbog svih navedenih posledica koje nezdrava hrana izaziva, treba pripaziti šta sve unosimo u naše telo. Hrana je izvor energije i ono što nam omogućava da preživimo i imamo snage, ali loš izbor hrane negativno utiče na naše zdravlje, našu motivaciju i energiju. Grickalice poput krekera i čipsa možemo zameniti lešnicima, bademima ili voćem. Sokovi puni šećera imaju mnogo bolju alternativu u vidu sveže ceđenog voća ili vode sa limunom.

 

 

 ZDRAVIM PROMENAMA DO VEDRINE I OSVEŽENJA

Takođe, poželjno je često praviti salate, a u spremanju jela možemo koristiti maslinovo ulje, posebno ukoliko vodimo borbu sa povišenim holesterolom. Ujedno, česta konzumacija vode pomoći će nam da izbacimo toksine i ostanemo hidrirani. Vredi odvojiti vreme za pripremu zdravih grickalica, sokova i obroka. Uz mnoštvo benefita koje donose, zasigurno ćemo se osećati, a i izgledati bolje. Svakom zdravom promenom osetićemo automatsko osveženje i vedrinu.

 

 

TEKST: ZORANA BRKLJAČ

Zorana Brkljač je studentkinja Žurnalistike na Filozofskom fakultetu. Hobiji su joj planinarenje i šetanje prirodom. Svaki slobodni trenutak se trudi da provodi sa prijateljima i porodicom. Voli da sluša muziku i obilazi festivale. Obožava da uči jezike i da upoznaje druge kulture, te priča tečno engleski jezik, a na nivou A2 govori nemački i španski jezik. U budućnosti želi da se usavršava na svakom polju.

Najbolje gastronomske destinacije

Najbolje gastronomske destinacije

Ukoliko volite da putujete i isprobavate lokalnu hranu, znate da je to najbolji način da upoznate kulturu i državu u kojoj se nalazite. Posetiti različite destinacije je najbolji način da proširimo svoje vidike i čula. Ako ste spremni da otvorenog uma i srca degustirate hranu 

Avgust u Srbiji u znaku festivala

Avgust u Srbiji u znaku festivala

Festivali su uvek rado posećena manifestacija u kojoj bezbroj ljudi uživa i raduje se ponovnom dolasku. Opuštena atmosfera, dobro piće, veseli ljudi i odlična muzika recept su za uspešan festival.     SRBIJA DOMAĆIN MNOGOBROJNIH FESTIVALA Srbija je domaćin velikom broju festivala koje bi trebalo makar 

Uvertira u magični svet opere

Uvertira u magični svet opere

Opera predstavlja skup dramatičnog izvođenja predstave uz muziku i glumu. Svet opere zahteva veliku količinu talenta, rad operskih pevača, orkestra, kostimografa, scenografa i ostalih radnika. 


 

UMETNOST ZA SVA ČULA

Kostimi, šminka i kosa daju posebnu notu scenskog nastupa i predstavljaju pored darovitog glasa izvođača, prepoznatljivu notu opere. Često se u operi koristi i ples, pa joj je zbog toga dodeljen epitet zbirnog umetničkog dela. Ova neverovatna umetnost za sva čula osnovana je u Italiji, krajem 16. veka. Prvo delo koje sadrži sve elemente današnje opere jeste opera Dafne. U današnjem vremenu, najčešće se peva celi tekst. Solo pevanje dopunjava hor i ples, uglavnom balet.

 

 

RAZLIKA KOMIČNIH I TRAGIČNIH OPERA

U 18. veku se stvorila razlika između komičnih i tragičnih opera. Komične su govorile o običnim ljudima i po pravilu, završavale su se srećnim krajem. Tragične opere su najčešće, a predmet su izvođenja bivala mitološka i istorijska dešavanja sa tragičnim krajem. Neke od njih su: Karmen Žorž Bize, Smrt Klinghofera Adams, Pučinijeve Boemi i Madam Baterflaj, Štrausova Elektra i mnoge druge. Ova umetnička dela bez sumnje satima drže pažnju i ostavljaju snažan utisak. Opere su smatrane hramovima umetnosti i nose veliki kulturološki i umetnički značaj. Svet opere kao takav na različite načine obogaćuje ljude.

 

 

GRAND OPERA U PARIZU

Zgrada je izgrađena u 19. veku i važi za jednu od najspektakularnijih operskih kuća. Sazidana je po stilu Napoleona III. Korišćeni su razni materijali od mermera, kamena, zlata, pozlaćenog bakra. Raskoš odlikuju prostorije opere, zidovi su ispunjeni raznim likovima umetnika i važnih ličnosti. U glavnoj sali nalazi se luster od sedam tona. Upravo je ovom operom inspirisano delo Fantom iz opere.

 

 

SIDNEJSKA OPERA

Prepoznatljivi je simbol Sidneja i Australije. Sagrađena je 1973. u modernom umetničkom stilu. Prepoznatljiva je po specifičnom krovu, koji je u obliku školjki. Za nju je planirana rekonstrukcija koja će poboljšati akustiku.

 

 

OPERA U KOPENHAGENU

Smatra se jednom od najmodernijih operskih kuća. Sagrađena je 2005. godine. Zidovi predvorja i balkoni su od javora, dok je plafon pozlaćen sa 100.000 listova čistih zlatnih javora.

 

 

UMETNIČKA TVOREVINA VREDNA PAŽNJE

Ukoliko se nađete u prilici, treba da posetite opersku kuću u nekom gradu, osetite čari ove posebne umetnosti i uživate u arhitekturi koju je podstakla. Osim slušanja glasa pevača, možemo se diviti i njihovom izgledu, kao i dizajnu same scene. U kombinaciji sa orkestrom ili horom, kostimima, pevanjem i plesom, opera je zaista umetnička tvorevina koja će zaokupiti sva vaša čula.

 

 

MAGIČNA MOĆ OPERE

Nemojte se čuditi ukoliko imate osećaj da ste u drugom svetu ili zaboravite na vreme i datum. Moć opera je takva da će vas bez opiranja odvesti u drugi svet. Svet je ispunjen ljubavlju i srećom, smehom ili pak, tragedijom, slomljenim srcima i užasom. Vaš zadatak je samo da dođete otvorenog srca i uma i da sa užitkom gledate kako se magija odvija pred vašim očima.

 

 

 

TEKST: ZORANA BRKLJAČ

Zorana Brkljač je studentkinja Žurnalistike na Filozofskom fakultetu. Hobiji su joj planinarenje i šetanje prirodom. Svaki slobodni trenutak se trudi da provodi sa prijateljima i porodicom. Voli da sluša muziku i obilazi festivale. Obožava da uči jezike i da upoznaje druge kulture, te priča tečno engleski jezik, a na nivou A2 govori nemački i španski jezik. U budućnosti želi da se usavršava na svakom polju.

Eksperiment: Violinista u metrou

Eksperiment: Violinista u metrou

 Violinista u metrou. U podzemnoj stanici u Vašingtonu, 2007. održan je socijalni eksperiment gde je mladić oko sat vremena svirao violinu. Tokom tog perioda, veliki broj ljudi je prošao kroz stanicu, ali samo nekolicina je zastala da posluša melodiju. Neke osobe su prišle i ubacile