Andre Žid – vešto pero francuskog nobelovca

Andre Žid – vešto pero francuskog nobelovca


Andre Žid (1869-1951) bio je francuski prozni pisac, esejist i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. godine. Pored brojnih eseja i višetomnog dnevnika, njegova najznačajnija djela su priče/sotije Imoralist, Uska vrata, Podrumi Vatikana, te roman Kovači lažnog novca.


DJELA KOJA GOVORE O SKRIVENIM ELEMENTIMA

Stvaralaštvo Andrea Žida izuzetno je kompleksno i provokativno. On je ispitivao probleme politike, religije, kolonijalizma i imperijalizma, te seksualnosti. To znači da je govorio o skrivenim i potisnutim elementima u svakoj od ovih tema.

STVARALAŠTVO KOJE SADRŽI I SEGMENTE VLASTITE LIČNOSTI

Nerijetko je u svoj rad unosio i segmente vlastite ličnosti. Recimo, njegova putovanja u Afriku bila su inspiracija za priču o kolonijalnoj svijesti Francuza. Takođe, njegova potisnuta i naknadno otkrivena homoseksualnost bila je osnova za formiranje brojnih junaka u njegovim djelima.

IMPTERIJALIZAM I HOMOSEKSUALNOST

Posebno važne teme za Žida su imperijalizam i homoseksualnost. Žid je, poput Tomasa Mana, progovorio o Ničeovom principu divljeg i pitomog kroz književno stvaralaštvo. Naime, prema Ničeu, evropska, kolonijalna svijest, svijet je podijelila na pitomi tj. evropski dio i divlji, tj. raspusni neevropski dio. U tom smislu, osvajanje Afrike i Azije od strane Evropljana značilo je odlazak u tzv. divlje krajeve. To je dalje vodilo ka oslobađanju svih čula koja su do tada bila potiskivana u svijesti i podsvijesti evropskog čovjeka.

Brojni su primjeri ovakvog posmatranja svijeta, karakterističnog za početak 20. vijeka, u stvaralaštvu Andre Žida. Jedan od najreprezentativnijih primjera jeste Mišel iz priče Imoralist. Upravo u toku boravka u Africi, on otkriva svoju pravu prirodu – potisnutu homoseksualnost.

EKSPERIMENTISANJE SA FORMOM

Osim kontroverznih tema, Žid eksperimentiše i sa formom. Tako je roman Kovači lažnog novca djelo od izuzetne važnosti kada je eksperimentalna forma u pitanju. To je roman u kojem se likovi i njihove sudbine višestruko prepliću, stvarajući izuzetno gustu i neraskidivu mrežu junaka. Osim toga, ovaj roman ima dva jezgra. Prvo predstavlja sam događaj rasturanja lažnog novca u Parizu, a drugo pisanje romana o kovačima lažnog novca. Dakle, to je roman o romanu, ali i mnogo više od toga.

NEODREĐENOST ŽANRA

Pored toga, Žid eksperimentiše sa formom i u drugim djelima. Tako on piše djela na granici, za koja teško možemo odrediti kojem žanru pripadaju. Sam Žid je tvrdio da jedino Kovače lažnog novca možemo okarakterisati kao roman. Međutim, i druga djela ovog pisca imaju elemente romana, ali i sotije, traktata i priče.

VELIKI UTICAJ KAKO NA PISCE, TAKO I NA SRPSKU KNJIŽEVNOST

Žid je izvršio veliki uticaj na pisce poput Kamija i Sartra, ali i na srpsku književnost. Ne čudi onda što su njegova djela preveli neki od najznačajnijih srpskih autora: Sima Pandurović, Marko Ristić i Vladan Desnica.

TEKST: BRANKA TODOROVIĆ

Branka Todorović rođena je 1998. godine u Doboju, u Bosni i Hercegovini. Studentkinja je master studija komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Njena glavna interesovanja su književnost, film i hispanska kultura. Objavljuje kritiku i eseje u književnoj periodici.