Search Results: Milica Jevtić

Roza Parks – Temelj ljudskih prava

Roza Parks – Temelj ljudskih prava

Neustrašiva, pravedna i moćna. Afroamerikanka koja je pokazala svoje zube, snagu i istrajnost u borbi za sva prava drugačijih, u borbi za osnovna prava. Za nju kažu da je prva dama ljudskih prava. Ipak, možemo reći da je najbitnija ličnost za početak borbe za sva 

Ko su Somborske šnajderke?

Ko su Somborske šnajderke?

U svetu u kome je nasilje u porodici učestalo, i donekle normalizovano, gde deca nemaju prilike da osete čari života u zdravoj porodici, i u vremenu u kome je sebičnost obuzela ljudska srca, postoje žene koje su svoj rad, trud i svu ljubav usmerile ka 

Pol i rod − u čemu je razlika?

Pol i rod − u čemu je razlika?

U našem narodu često dolazi do mešanja veoma važnih pojmova koji označavaju pol i rod. Poistovećuju se, koriste kao sinonimi i u kontekstima koji se ne slažu sa njihovim prvobitnim značenjem.

 


 

POL ILI ROD?

Kada se pominje pol misli se na biološke, odnosno, genitalne anatomije kojima se razlikuju muškarac i žena ili muški i ženski pol. Tu ne bi trebalo biti ikakve greške. Jasna je i razumljiva distinkcija između muškaraca i žena u pogledu pola.

 

 

Da li i rod takođe može biti samo muški i ženski? Rod je usvojen i nametnut tokom odrastanja ili života u određenom društvu i sredini. Takođe, postoji i muški i ženski rod, ali kod rodova razlikujemo još neke podele. Te podele nastaju onog momenta kada osoba shvati da ne želi da bude okarakterisana samo kao mušakrac ili kao žena. Još dalekih šezdesetih godina psihijatar Robert Stoler jasno je istakao definicije i razlike između pola i roda. Robertove definicije ukazale su da pol ima svoje biološke pokazatelje, a rod se određuje na osnovu psihološkog aspekta, ponašanja, osećanja i mišljenja neke osobe.

 

 

MUŠKI, ŽENSKI I KOJI JOŠ ROD?

Rod se uglavnom koristi u društvenom i kulturnom kontekstu. Nekada epitet muški ili ženski rod ne odgovara određenoj osobi zato što smatra da svojom interseksualnošću pripada drugačijem ili nijednom rodu. Način na koji mi interpretiramo naš pol, našu seksualnost uticaće i na sam naš rod. Ne mora nužno muškarac da bude i muškog roda, kao ni žena ženskog. Rod se kreira našim odrastanjem, pronalaskom nas samih.

 

 

Neretko se poistovećuju ova dva termina ili se pribegava diskriminaciji i rodnoj neravnopravnosti, stereotipima i predrasudama. Tako su u pogledu osobina muškog i ženskog roda, devojčice nužno ženstvene i muškarci nužno grubi i jaki. Čitav koncept pojma rod jeste veoma osetljiv. Problem nastaje kada osoba odbija da se ponaša onako kako okolina nameće, kada osoba ne želi da pristane na klasičnu podelu muškog i ženskog roda ili kada osoba svojom seksualnošću ne želi da se opredeli za neki od opšteprihvaćenih rodova. Pored muškog i ženskog roda, postoje i transrodne osobe, kao i osobe koje su interseksualne.

 

 

TRANSSEKSUALNE I INTERSEKSUALNE OSOBE

U javnosti su sve glasniji muškarci koji svojim ponašanjem, oblačenjem i gestikulacijom pokazuju veću povezanost sa ženama i ženskim rodom. Kod transseksualnih osoba rodni identitet i biološka obeležja se ne poklapaju. Često osećaju da su rođene u pogrešnom telu, da njihove polne predispozicije nisu u skladu sa njihovim psihološkim i bihejvioralnim karakteristikama. Postoje dva tipa transseksualnih osoba u zavisnosti da li je tranzicija iz muškarca u ženu ili iz žene u muškarca. Neretko podležu hirurškim intervencijama kako bi uskladili svoj pol sa svojim viđenjem sebe i kako se zapravo osećaju.

 

 

Interseksualnost predstavlja pojavu kada se individue rode sa dvojnim fiziološkim karakteristikama. Širok pojam interseksualnosti ne odnosi se samo na muške i ženske polne organe, već i na polne žlezde, hormone ili hromozome. Tako osoba sa vidljivim ženskim polnim organom, može imati skroz drugačije hormone ili hromozome i u skladu sa tim definisati svoj rod.

 

 

RODNA NERAVNOPRAVNOST

Nepoznavanje osnovnih pojmova i termina može dovesti do veoma velike diskriminacije, vređanja i otuđenja pripadnika drugačijih seksualnih orijentacija, pola i roda. Društvo nameće razne podele i okvire ponašanja uz svaki epitet. Uz epitet žene i muškarca, dečaka i devojčice, majke i oca. Određuje se šta je primereno i prikladno, kako će se ko ponašati i neretko dolazi do toga da osobe nisu dovoljno smele da slobodno ispolje svoju rodnu ili seksualnu pripadnost. Meša se rod sa polom. Uskraćuje se pravo na sopstveni izbor i slobodu. Uskraćuje se ravnopravnost.

 

 

Nerazumevanje svega navedenog dovodi do neprihvatanja iole drugačijih ljudi od nas ili pojava da muškarci plaču, a žene su dominantne i fizički jake. Osobine koje idu uz rod pripisuju se još od rođenja deteta. Tako je plava boja za dečake, a roze za devojčice. Sve je žensko ili muško, nežno ili grubo. Čitav problem rodne neravnopravnosti duboko je zasejan u balkansko tlo i kao korov opstaje i pruža otpor nekoj čistijoj sredini koja bi trebalo da bude prepuna različitih boja, shvatanja i obrazaca ponašanja − sredini u kojoj bismo i pored različitosti bili jednaki.

 

 

TEKST: MILICA JEVTIĆ

Milica Jevtić je diplomirani komunikolog iz Niša, prijateljica, sestra i muza. Voli igru rečima, dobro štivo, duge razgovore i ljude sa širokim umom i srcem. 

Buđenje ranog proleća

Buđenje ranog proleća

Oseća se u vazduhu da stiže, putuje polako ka nama. Sa sobom donosi najrazličitije mirisne note, boje, snove i volju da ponovo počnemo da verujemo u novi početak, novo rađanje svega okolo, pa i naših uzamrlih snova. Maršira uz Bajaginu melodiju obećavajući nove lepote, ljubavi 

Da li boje određuju rod?

Da li boje određuju rod?

Od momenta kada roditelji iščekuju rođenje deteta počinje kupovina odeće, ćebenceta, zavesa i tepiha. U današnje vreme sve više je moderno porodično otkrivanje pola bebe. Naravno, ukoliko će na svet doći devojčica iz balona izleću roze konfetice, dok ukoliko će se roditi muško dete, podrazumeva 

Ona se budi − izlaz iz dubokog sna

Ona se budi − izlaz iz dubokog sna

Ona istupa u ime udovica, razvedenih žena, samohranih majki, devojčica, devojaka, baka, domaćica, poslovnih žena, svih žena. Ona počinje da govori ono o čemu se ćuti vekovima, što su muškarci zataškivali šamarom, učutkivanjem, strogim zakonima i moćnim položajima. Ona nije više usnula i nemoćna. Ona se budi.

 


 

Izlazi iz jedne noćne more, dubokog sna i mučnog košmara. Shvata da je javu, za razliku od sna, ipak moguće promeniti. To i radi, jedna od nas, Mia Bjelogrlić stavljajući lični pečat na petodnevni serijal o rodnoj neravnopravnosti i problemima sa kojima se sureće žena u 21. veku, zajedno sa scenaristkinjom i rediteljkom Stašom Bajac.

 

 

 

 

 

LEPA KAO SLIKA

Svaka epizoda serijala Ona se budi posvećena je određenim stereotipima i problemima na našim prostorima. Na samom početku akcenat je ženska lepota, tako jedno od ključnih pitanja u prvoj epizodi jeste: Koliko košta biti dama? Bez uzdržavanja govori se o estetskim operacijama, da li žene preteruju i ko uopšte može odrediti da li je neka žena u bilo čemu preterala. U ovom serijalu ugledne glumice, novinarke, pevačice i druge dame iskazuju svoje viđenje teme kojoj je epizoda i namenjena.

 

 

 

 

 

Od ranijih uzrasta dečaci se ističu, prave se bespotrebne razlike. Dečaci su superiorniji, za njih je sport, promiskuitet, dobar orgazam, kasnije visoki položaj i dobro plaćeni posao. Devojčice su te koje udovoljavaju, gledaju i počinju sebe da predstavljaju kao mamac kojim će sutradan osvojiti muškarce i uspešno ih zadovoljiti slikom, prilikom i svim ostalim sredstvima. Trpe zbog lepote i strahuju da li će ih nazvati pogrdnim imenom ukoliko otvoreno nose dublji dekolte, kraću suknju i otvoreno uživaju u seksu, jer one su seksualizovane, ali ne smeju biti seksualne.

 

 

 

 

 

KO KOSI, KO VODU NOSI

Nakon lepote, ističe se status, karijera i kompletna borba za ravnopravnost kako na poslovnom planu, tako i na privatnom. Uz priču novinarke koja je morala da obriše šminku, razbaruši kosu i ode na mesto zločina kako bi bila shvaćena ozbiljno i jednako od strane muškaraca, druga epizoda nas uvodi u svet u kome muškarci uveliko drže kormilo. Svet biznisa, preduzetništva, igre moći i novca. U tom svetu ima tek pokoje žene.

 

 

 

 

 

Pored svih stereotipa koji se vezuju sa ženske sposobnosti, govori se o ženi koja nakon posla odlazi kući, do sudopere, ručka i dece, prašine i prljavog veša, domaćih zadataka i muža koji u krevetu leži, odmara i čeka da žena dođe da obavi i svoju poslednju, bračnu dužnost. Muškarci su šefovi na poslu, šefovi u kući i u državi. A žene? Šefice nad ogledalom. šerpom i punom korpom za veš.

 

 

 

 

 

NAJLEPŠA MAMA NA SVETU

Verujemo da mnogi nisu upoznati sa torturama kroz koje su prolazile trudnice nekada, sa izazovima i nerazumevanjem na koje nailaze majke sada. Nastavak emisije prikazuje malo mračno i mučno doba u kome su porodilje imale tretman nalik životinjama prilikom rađanja. Često i danas žene ne dobijaju adekvatan tretman u porodilištima. Da bude još gore, trudnice danas ne dobijaju razumevanje ni na poslu bez kog neretko i ostaju. Omolavažavane su ukoliko se njihov indentitet ne uklapa u opis dobre majke, ne smeju nositi određenu odeću, negovati se i boriti se za svoju karijeru. Zbog čega je Srbija zemlja u kojoj su mlade žene koje će rađati nepoželjni kandidati prilikom zapošljavanja? Zašto se postavlja pitanje: Da li planirate još dece? Ili ono još gore: Kada ćeš da rodiš?

 

 

 

 

 

ZAŠTO JE ĆUTALA?

Svaka rečenica izgovorena u toku snimanja ubada pravo u srž. Neki delovi zaista mogu izazvati jaz, a najbitnije je što od početka do kraja svaka sekunda navodi na razmišljanje. Kako protiče, serijal se bavi sve ozbiljnijim problemima koji ostavljaju duboke posledice na živote devojaka. Rana o kojoj pričaju napastvovane glumice još uvek je sveža. Još uvek krvari i opominje da se to ne sme više dešavati i da se ne sme više postavljati čuveno pitanje: Zašto nije prijavila?

 

 

 

 

 

ŽENA, MAJKA, KRALJICA

Uz priče o socijalističkom dobu i pravima za koje su se borile žene u dobu komunizma i Jugoslavije, zaokružuje se serijal koji bi trebalo da probudi svest svima, bez obzira na rod, pol i godine starosti. Epizoda pravi istorijski prikaz uspona i ponovnog obezvređivanja ženskih prava i položaja.. Iako se čini da postoji jednakost, ravnopravnost, zapravo, sve je to privid.

 

 

Serijal je vredan svakog gledanja, izvor je snage i borbenosti svim ženama koje polako počinju da se
bude.

 

 

TEKST: MILICA JEVTIĆ

Milica Jevtić je diplomirani komunikolog iz Niša, prijateljica, sestra i muza. Voli igru rečima, dobro štivo, duge razgovore i ljude sa širokim umom i srcem. 

Da li ste znali za ove kraljevske manire?

Da li ste znali za ove kraljevske manire?

Kraljevske porodice od samog rođenja pristupaju odgajanju pod striktnim pravilima, učenju o lepim manirima i ponašanju dostojnog kraljevskih potomaka koji će jednog dana možda dospeti na presto.     ZLATNA PRAVILA Sijaset zabranjenih stvari, veoma malo slobode i život u zlatnom kavezu okićenim kristalima… No, 

Kako je nastao dan ljubavi?

Kako je nastao dan ljubavi?

Mirisne ruže, kale ili orhideje uredno čekaju svoj red u izlogu sa već pripremljenim čestitkama na kojima piše:„Srećan Dan zaljubljenih!” Pored cveća je upakovana bombonjera u obliku srca, i tik do nje, muški parfem u vatrenocrvenom celofanu. Uveliko se pripremaju pokloni za dan kojim se 

Kako je mini-suknja pokorila svet?

Kako je mini-suknja pokorila svet?

U svim su bojama, kraće su i malkice duže, sa karnerima i bez, teksas, karo, svilene i kožne. Nalaze mesta u ormarima gotovo svih devojčica, devojaka, ali i žena. Tako malene, a razorile su čitav društveni poredak, dobro poznate i većini omiljene — mini-suknje.

 


 

Stroga pravila i konzervativnije društvo krasile su prvu polovinu prošlog veka. Svet mode, dekoltea i uskih haljina pokrenula je Merilin Monro, međutim, istorija modnog komada koji je zaludeo  svet, ispisivana je na ulicama Londona.

 

 

 

 

 

KAKO JE NASTALA MINI-SUKNJA?

Iako posotji više legendi o samom izumitelju mini-suknje, zasluge idu butiku „Bazar” Meri Kvant. Meri je tvrdila kako je inspiraciju za pokretanje novog modnog pravca stvorila njena prijateljica koja je prilikom pospremanja kuće namenski skratila suknju radi lakšeg kretanja. Prva suknjica sašivena je 1962. godine kada počinje novo modno razdoblje. Ubrzo su i haljine dobile svoje mini-oblike, kao i pantalonice, dok sam naziv „mini” potiče od poznate marke automobila.

 

 

 

 

 

ŠTO KRAĆE-TO BOLJE

Smelost i talenat za kreiranje ubrzo su predstavili nove modele londonskim damama. Sama Meri govorila je kako je samo istakla suknje koje su drugačije od tadašnjih, dok su pravu magiju stvarale mušterije koje su osmišljale dužinu svojih modela, materijale i boje… Svaka dama učestvovala je u kreiranju svog modela, a neretko su govorile kako žele još kraće i kraće od prethodnih suknji.

 

 

 

 

 

Kao i svaki novitet, izazvale su veliki „boom” širom sveta. Negodovanje starije elite i visokog društva u početku, ipak nije sprečilo da revolucija novog trenda obiđe kompletnu modnu industriju. Prva kolekcija bila je pred očima Londonaca, dok je 1965. godine Meri Kvant uspešno prikazala svoje već poznate kreacije i u Njujorku na Brodveju. Ubrzo su ostale modne kuće i stilisti bili primorani da u svojim izlozima predstave male, ali jako moćne odevne predmete.

 

 

 

 

 

ŽENSKI REVOLT

Ogromni transparenti ispisani političkim ili feminističkim krilaticama, dugo smišljanim rečima i rečenicama, poručili su mnogo manje od „par golih nogu”. Ne, nije žena skratila suknju da bi zavela muškarca, žena je promenila čitav razvoj društva sopstvenom revolucijom. Uz pomoć ovog noviteta, poslata je glasna poruka — ja sam slobodna. Ja volim svoje telo, ja volim svoju slobodu, neki su od odgovora na sva pravila i stereotipe koji se ženama nameću vekovima.

 

 

 

I nakon više od polovine veka, pravac je podjednako zastupljen i svakodnevica je u ženskom oblačenju. Još uvek mame uzdahe i poglede, bude ženstvenost i tiho poručuju: I dalje sam slobodna.

 

 

TEKST: MILICA JEVTIĆ

Milica Jevtić je diplomirani komunikolog iz Niša, prijateljica, sestra i muza. Voli igru rečima, dobro štivo, duge razgovore i ljude sa širokim umom i srcem. 

Zašto je ovaj svet najbolji od svih mogućih svetova?

Zašto je ovaj svet najbolji od svih mogućih svetova?

Kada bi neko upitao zašto je život na našoj planeti tako dragocen, zašto bi trebalo da više vrednujemo sebe, ljude oko nas i ono što obeležava čitav period između rađanja i umiranja, kako biste odgovorili?     PRIRODA  VOLI DA SE OKRUŽI TAJNAMA — HERAKLIT