Žan Lik Godar i Francuski novi talas

Žan Lik Godar i Francuski novi talas

Žan Lik Godar. Ovo ime samo po sebi je dovoljno zvučno, a podjednako važno u istoriji filma, kao i svetskoj istoriji. Ovajj reditelj je obležio francuski Novi talas.

 


 

OTAC FRANCUSKOG NOVOG TALASA

Pored toga što je jedan od začetnika ovog talasa, predstavlja jednog od najinovativnijih reditelja koji su promenili tok filma koji poznajemo danas. Zanimljivo je to kako smo u nekim trenucima potpuno nesvesni uticaja ovako velikih imena na nešto što nas svakodnevno okružuje i utiče na nas.

 

 

 

Njegov film Do poslednjeg daha oduševio je gledaoce i promenio okvire dotadašnjeg filma. Pogotovo zbog upotrebe montaže kao i slike. Ovaj film objavljen je 1960. godine i sadrži nezaboravne kadrove koji su obeležili istoriju filma, ali i percepciju gledanja filmova.

 

 

 

Budući da je bio jedan od glavnih predstavnika za Francuski Novi talas, njegove filmove, kao i ostale stvaraoce tog doba odlikovali su novi pristupi montaži, narativnom stilu, dramaturgiji kao i obrađivanju novih tema koje su bile društveno, politički, ali i egzistencijalno orijentisane. Još jedan od kadrova koji je obeležio ovaj pokret, kao i film uopšte jeste upravo prikazivanje saobraćajne gužve u njegovom filmu Vikend.

 

MAGIČNI FILMOVI

Od njegovih filmova kao obavezni domaći zadatak izdvojamo: Do poslednjeg daha, Ludi pjer, Alfavil i Vikend. Ovi filmovi u potpunosti opisuju njegov stil i doprinos sedmoj umetnosti. Donekle je nezahvalno prepričavati te nezaboravne kadrove koji se smenjuju pred vašim očima i uočavanje upravo tog doprinosa koji možete uporediti sa bilo kojim vašim omiljenim modernim filmom. Godar je rođen 1930. godine i čak i njegove fotografije donekle opisuju tu njegovu ludu genijalnost, kao i hrabrost da radikalno promeni gledanje na ovu umetnost.

 

 

 

Kadrovi, stil, umetnost koju doprinosi ovaj filmski pokret ostaju prisutni i filmovima do danas. Ono što danas posmatramo na bioskopskim platnima, kao i na svojim kućnim uređajima, u to vreme predstavljalo je potpuni šok za gledaoce. Na primer kada se probija četvrti zid i akter iz filma nam se direktno obrati. Ovakve postupke, iako smo navikli na njih, ne bi trebalo da shvatamo u potpunosti zdravo za gotovo. Buduči da su detalji autora iz ovog perioda u potpunosti promenili percepciju filma i postavili nove granice koje se ispituju do danas.

 

 

 

 

TEKST: NADA ANTIĆ  

Nada Antić je student Fakulteta dramskih umetnosti, kao i Filološkog fakulteta, u Beogradu. Potpuno zaljubljena u umetnost i sve oblike stvaralaštva, teži ka tome da i na subjektivni i objektivni način isprati sva nova dešavanja u pogledu umetnosti. Opijena kreativnošću, ponekad teško određuje svoje prioritete, bacajući se s jednog projekta na drugi, ali od malena još zna da je u umetnosti spas!