Tag: Turska

Da sam znala – kad Španija sretne Tursku

Da sam znala – kad Španija sretne Tursku

Život je prepun raskrsnica. Odabrali smo bližu školu, ne dalju. Pali prijemni na jednom fakultetu, a prošli na drugom. Udali se za crnog loknavog, ne za viskog plavušana. Ma koliko bili zadovoljni našim životnim izborima, uvek ostaje pitanje da li bismo promenili nešto da možemo. 

Turska pogača – recept koji oduševljava

Turska pogača – recept koji oduševljava

Šta ćete prvo uraditi kada ustanete? Pretpostavljamo da će većina vas pomisliti na džezvu i crnu, jaku, tursku kafu kojom biste započeli svoj dan i koja bi vas razbudila.

Turske serije koje ostavljaju bez daha

Turske serije koje ostavljaju bez daha

Kada su se prvi put pojavile, turske serije bile su kao dašak svežeg vetra na TV ekranima. Danas su mahom simbol predramatičnih zapleta, preglumljivanja ili priča uništenih zahvaljujući želji producenata za lakim profitom. Danas vam preporučujemo serije koje su uspele da iskoče iz ovog šablona i kojima vredi dati šansu.  


 

DOKUMENTARAC O OSMANSKOM CARSTVU

Serija nosi naziv Uspon Osmanskog carstva. Istorija se najbolje pamti kada se dočara na ekranu. Netfliksov dokumentarac od šest epizoda na objektivan način prikazuje osvajanje Carigrada 1453. i glavne aktere tog događaja. Serija se može pratiti kako na turskom, tako i na engleskom jeziku. U njoj se, osim glumaca, pojavljuju i istoričari koji pružaju dodatna objašnjenja viđenog.

 

 

 

ZANIMLJIVA LJUBAVNA PRIČA

Zabranjeno voće je još jedna turska serija koju vam preporucujemo. Priča o Bihter, mladoj ženi udatoj za starijeg čoveka, koja ljubav i strast pronalazi u Behlulu, nećaku svog muža. Kostimi i scenografija odoleli su zubu vremena. Finale serije se svake godine reprizira u Turskoj u udarnom terminu uz veću gledanost u odnosu na serije koje se premijerno daju tog dana.

 

 

 

POSLEDICE TEŠKOG DETINJSTVA

Delimično zasnovana na realnim događajima, ova dvosezonska serija prati sestre Safije i Gulben i njihovog brata Hana. Njima su psihički problemi nastali kao posledica teškog detinjstva i uticu im na svakodnevicu. Život im se menja kada ih stare i nove ljubavi pokrenu da potraže stručnu pomoć. Iako obrađuje tešku temu, serija obiluje kako komičnim, tako i romantičnim momentima. Ovo je serija Apartmani nevinih.

 

 

 

TURSKI KLASIK

Serija Ezel je priča bazirana na grofu Monte Kristu. Naslovni junak se sveti prijateljima i voljenoj devojci koji su mu zabili nož u leđa, uz pomoć čoveka koji i sam vodi rat protiv nekadašnjeg prijatelja. Serija je protkana filozofskim citatima i brojnim moralnim dilemama. Pozicionirala se kao jedan od turskih klasika.

 

 

 

PREPLITANJE STAROG I NOVOG

Susret u Istanbulu je Netfliksova serija od osam epizoda. Govori o tradicionalnoj i modernoj Turskoj, koje nemaju razumevanja jednu za drugu, ali su i te kako isprepletane. S obzirom da je serija nastala u jeku smanjivanja tabua koji okružuju mentalne bolesti, većina junaka, koji su svi istovremeno i glavni i sporedni, posećuju psihijatra ili su sami psihijatri. Ukoliko ste ljubitelj sporije radnje i scena koje pokreću na razmišljanje, ovaj projekat ne smete da zaobiđete.

 

 

 

TEKST: TIJANA DIMIĆ

Tijana Dimić je po zanimanju filolog Anglista, a u slobodno vreme se bavi pisanjem, glumom i modom. Najveći san joj je da vodi svoju autorsku emisiju na televiziji.

Istanbul − magični grad mogućnosti

Istanbul − magični grad mogućnosti

Istanbul – grad koji u svakom mogućem smislu spaja dualnosti, kao i mnogo različitih vera i nacija. Istanbul je veza između Evrope i Azije. Spaja tradicionalno i moderno. Spaja otvoreno i tajanstveno.   ŠTA JE SVE ISTANBUL? Saobraćaj turistima deluje haotično, a građanima Istanbula je 

Aja Sofija − bosforska lepotica

Aja Sofija − bosforska lepotica

Bosfor. Na ovom mestu se mešaju vode Crnog i Mramornog mora, mesto gde se susreću Mala Azija i Balkan, a dodiruju Evropa i Azija. Sudar i spoj različitih kultura i tradicija, preplitanje Istoka i Zapada. Na ovom jedinstvenom mestu nastao je starogrčki grad Vizantion. Konstantin 

Najbolje gastronomske destinacije

Najbolje gastronomske destinacije

Ukoliko volite da putujete i isprobavate lokalnu hranu, znate da je to najbolji način da upoznate kulturu i državu u kojoj se nalazite. Posetiti različite destinacije je najbolji način da proširimo svoje vidike i čula. Ako ste spremni da otvorenog uma i srca degustirate hranu koju meštani spremaju sa puno ljubavi, zasigurno je da ćete uživati i steći nezaboravna iskustva.


 

ITALIJA

Italija je prepoznatljiva po svojoj kuhinji i jelima koja su se proširila širom sveta. Bogata je raznim vrstama paste, ribom, povrćem, voćem i poznatim vinima. Maslinovo ulje se najčešće koristi u pripremi hrane. Zahvaljujući klimi i području, Italija nudi raznovrsnu i bogatu ishranu.

 

 

ŠPANIJA

Španci neguju tradiciju i uživaju u spremanju i konzumiranju hrane. Najčešće se na meniju mogu naći razne vrste ribe, pirinač i povrće. Čorbe su neizostavan deo obroka, tako da je vrlo verovatno da ćete naići na gaspačo čorbu od paradajza. Čak i kad su visoke letnje temperature, Španci ne preskaču njihovo konzumiranje. I to tako što u njih ubace kocke leda. Takođe, razne vrste tortilje i burita od mesa i povrća, možete pronaći u svakom lokalu.

 

 

INDIJA

Prepoznatljiva po svojoj ljutoj hrani i začinima, Indija nudi najraznovrsnije obroke, kao i mnogo opcija za vegetarijance. Ukoliko volite da isprobavate jela i eksperimentišete, u Indiji ćete sigurno uživati. Na trpezi se uvek nalazi mnogo šarenila, od bogatog izbora voća i povrća, do raznih vrsta mesa i nezaobilaznog pirinča. Imaćete priliku da probate i testa nalik palačinkama. Indija predstavlja bogatstvo ukusa za gurmane, ali je i za vegetarijance odličan izbor destinacije.

 

 

TURSKA

Turci će se pobrinuti da isprobate sve njihove specijalitete, a ukoliko ste ljubitelj čajeva, kafe i slatkog, nećete pogrešiti sa izborom ove destinacije. Baklava je njihov specijalitet koji se sprema satima i sa mnogo truda, a dostupni su razni ukusi. Na svakom ćošku možete pronaći lokale sa donerom i kebabom, napravljenih od tortilja, salate, pomfrita i mesa. Bez sumnje, zasitiće vas bar narednih nekoliko sati. Turska takođe obiluje svežom ribom, tako da je ona veoma zastupljena u ishrani ove države.

 

 

GRČKA

Grčki specijaliteti su poznati širom sveta. Grci u svojoj ishrani koriste maslinovo ulje, voće, povrće i svežu ribu. Imaćete šansu da isprobate razne vrste salata i poznatih sosova. Giros je najpoznatije grčko jelo, ujedno i simbol Grčke. Ukoliko vam je pretoplo, salate su tu da vas osveže, a musaka i grčke sarme dolmades su tu da vam daju snagu.

 

 

JAPAN

Kaže se da je zdrava dijeta koju Japanci koriste razlog njihovom vitalnom izgledu. U Japanu je najčešće korišćena namirnica pirinač. Zajedno sa njim neizostavan deo ishrane je i povrće. Riba kao čest izbor ovog naroda, priprema se na razne načine. Bilo da je jedete na žaru ili u sirovom obliku kao suši, nesumnjivo je da ćete uživati. Rakovi sa pirinčem i raznim vrstama povrća predstavljaju specijalitet Japana. Značajnu ulogu u japanskoj kuhinji imaju i supe.

 

 

MEKSIKO

Meksiko je poznat po svojim pijacama, štrandovima sa hranom na ulicama i bogatim izborom hrane. Raznolika ishrana, namazi, tortilje, takosi, meso upakovano u tortilje sa povrćem, samo su neke od mnogobrojnih opcija koje nude. Ako odlučite da posetite Meksiko, nema sumnje da će zasititi sva vaša čula.

 

 

BOSNA I HERCEGOVINA

Ukoliko ste gurman, ovo je mesto sa kojeg ćete poželeti da nikada ne odete. Negovana je tradicija uzgajanja povrća i svežih mlečnih i mesnih proizvoda. Bosna je prepoznatljiva po mesu i ukoliko se nađete u ovoj državi, sigurno će vas miris ćevapa privući da sednete u neki restoran i napunite stomake. Ćevapi su grilovani i servirani u svežoj lepinji. Pored ćevapa, imaćete šansu da isprobate lokalno piće – rakiju, koje će sigurno ostaviti trag u vašim grlima.

 

 

 

Ono što je sigurno jeste da će sve ove destinacije pružiti uživanje koje se pamti. Treba iskoristiti šansu da uživate u jelima koji su postali poznati svuda u svetu, a i onim manje poznatima koji će vas oduševiti. Svaka nacija krije skrivene dragulje u svojoj kuhinji, zato se prepustite meštanima i spremite se da vam raspoloženje bude bolje sa svakim novim zalogajem.

 

 

TEKST: ZORANA BRKLJAČ

Zorana Brkljač je studentkinja Žurnalistike na Filozofskom fakultetu. Hobiji su joj planinarenje i šetanje prirodom. Svaki slobodni trenutak se trudi da provodi sa prijateljima i porodicom. Voli da sluša muziku i obilazi festivale. Obožava da uči jezike i da upoznaje druge kulture, te priča tečno engleski jezik, a na nivou A2 govori nemački i španski jezik. U budućnosti želi da se usavršava na svakom polju.

Gde se nalaze muzeji mačaka?

Gde se nalaze muzeji mačaka?

Mačke su istorijski obožavane životinje. Može se reći da je Bast najpoznatija mačkolika Boginja. Takođe i Boginja rata Sekmet, kao i čuvarka pravde Mafdet. Sve one bile su samo neke od pufnastih idola kojima se klanjala drevna egipatska civilizacija. U Mesopotamiji je ovu funkciju vršio 

Život najmoćnije haremske robinje – Hurrem

Život najmoćnije haremske robinje – Hurrem

Njeno pravo ime i detinjstvo nisu potpuno poznati. Prema nekim zapisima se pretpostavlja da se zvala  Anastasija ili Aleksandra. Bila je poreklom iz Poljskog kraljevstva, sa teritorije današnje Ukrajine.   Ibrahim-paša iz zahvalnosti prema  prijatelju sultanu Sulejmanu poklonio je mladu Rokselanu. U ovom haremu se 

Zavirite u bajkoviti svet Kapadokije

Zavirite u bajkoviti svet Kapadokije

Na 200 kilometara severoistočno od Ankare, glavnog grada Turske, nalazi se oblast Kapadokija, monumentalni kompleks bajkovite lepote, nastao u 6. veku pre nove ere u belom kamenu, odnosno belom vulkanskom pepelu, poznatijem kao tuf, koji se milenijumima, pomoću vode i vetra, menjao i postao ono što je danas − čudo prirode.

 


 

ZEMLJA LEPIH KONJA

Smatra se da su hrišćani, bežeći od Rimljana tražeći utočište, naišli na kamene svodove Kapadokije gde su izgradili 36 podzemnih gradova i 600 crkava. Građevine od kamena nazvane su dimnjaci. Naziv Kapadokija na persijskom znači Zemlja lepih konja. Svuda se nalaze gola brda, gromade nepravilnih oblika i visoke glatke stene neobičnih oblika. Pojedine su prožete šupljinama − ulazima u pećine izdubljenim u lavi. U nižim smeštene su crkve i kapele. Ispod litica žive monasi i askete. Manji otvori su golubarnici. Golubovi su od velikog značaja za Kapadokiju jer se njihov izmet koristi za đubrenje vinograda i orhideja. Monah koji odluči da u ovom predelu živi u samoći, sebi izdubi ćeliju i plete merdevine, a kada ga zadesi smrt − ulaz u pećinu bude zazidan.

 

 

 

 

 

 

 

U pećinama grada Gereme, koja je proglašena svetskom kulturnom baštinom i pod zaštitom je UNESKO, nalazi se 570 hrišćanskih crkava. U utrobi stena i pod svodom ukrašenim freskama, nalazi se crkva po imenu Zmija. Crkve Jabuka, Kopča i Kapali visoko su u stenama. Najbolje freske su u Skrivenoj crkvi, otkrivenoj 1956. godine.

 

 

 

 

 

 

 

OTKUD BALONI U KAPADOKIJI?

Smatra se da se jednom Amerikancu nakon posete Kapadokij, ona toliko svidela da je rešio da tu ostane. Opčinjen njenom lepotom, poželeo je da je vidi iz ptičje perspektive, pa se vratio u Ameriku po balon. Vremenom, interesovanje turista je poraslo i baloni su postali jedna od atrakcija ovog mesta. Tada je, za one hrabre, uveo pravilo da se na određenoj visini u balonu otvori flaša šampanjca.

 

 

 

 

 

 

 

PAŠA BA − DOLINA LJUBAVI

Pašina dolina je nizija sa brojnim formacijama visokih preko 30 metara koje se nazivaju dimnjaci. Oni su dvorogi, trorogi ima ih u grupi od pet, dvanaest, dvadeset, a tu su i retki koji su samostalni. U periodu od 200 godina, oni se razdvajaju i urušavaju. Kapice ih održavaju i one su napravljene od čvrstog materijala. Ovo se naziva i Dolinom ljubavi zato što je mesto tiho i mirno, samo se nežni cvrkuti ptica mogu čuti. Takođe ovde se nalaze Dolina mašte, tu se mogu videti formacije u obliku ruke i nekih životinja poput kamile i dolima ilhara. Njen nekadašnji naziv bio je Peristrema. Nakon 4. veka predstavljala je važan monaški centar, tu se može videti 105 crkava koje su uklesane u stene. Tu se nalazi jedno neobično drvo. Legenda kaže da parovi treba da zakače ćup sa svojim imenima na njega kako bi njihova ljubav večno trajala.

 

 

 

 

 

 

 

AVANOS − GRAD ĆILIMA I GRNČARIJA

U ovom gradu živi 10.000 stanovnika, a grnčarija se pravila još u doba Hetita, 2000-1500 godina pre nove ere. Najduža reka u Turskoj je Crvena reka, Kizilirmak i odatle se uzima crvena glina. Legenda kaže da ranije, muškarac nije mogao da se oženi ako ne ume da napravi ćup, a žena ćilim. Dok se običaj danas promenio, pa Turkinje sipaju so u kafu verenicima. Ako momak popije celu šoljicu veruje se da je dobar mladoženja.

 

 

 

 

 

 

 

„GOREME OPEN AIR” MUZEJ

Ovde se nalaze prvi hrišćanski manastir na svetu i 18 crkava od kojih je moguće obići. Mogu se videti različite freske koje potiču iz ranovizantijskog perioda. Muzej je 1985. godine proglašen svetskom kulturnom baštinom pod zaštitiom UNESCO. Oblast Zelve se smatra jednom od najlepših tački Kapadokije. Nalazi se između stena, sa brojnim špiljama, crkvama, odajama i predstavljala je najsigurnije mesto za skrivanje hrišćana od rimskih i arapskih osvajača. Ućhisar je visoka špicasta gromada i prirodno utvrđenje nad anadolskom ravnicom. Nekada ovim predelom niko nije mogao proći neprimećen zbog nadzora nad putem koji je povezivao Tursku sa Istokom. Trgovci su plaćali harač, a posebno su kontrolisani karavani, važne karike na čuvenom Putu svile.

 

 

 

 

 

 

 

KAJMAKLI − GRAD ISPOD ZEMLJE

U Kapadokiji se nalazi oko 300 podzemnih gradova. Do 1964. godine nije se znalo da u oblasti Kapadokije postoji podzemni grad. Posle kopanja stanovnika radi pravljenja ostava i štala produbile su se pukotine i meštani su primetili da se na njihovom dnu nalazi nešto neobično. Obavestili su arheologe koji su ustanovili da ispod zemlje leži grad po imenu Kajmakli. On potiče iz doba Hetita i smatra se da je nastao 1190. godine na površini od 2 kvadratna kilometra. Kasnije je otkriveno još 8 podzemnih nivoa, a samo prva četiri su za posetioce. U ovim hodnicima, koji liče na krtičnjak, ljudi su se krili od osvajača. Narod Kajmakli grada imao je razvijen sistem zakona i koristio ovaj grad-sklonište samo za vreme Ataka osvajača. Čim bi opasnost prošla, stanovnici su izlazili na površinu i nastavljali život.

 

 

TEKST: MAGDALENA KOSTIĆ

Magdalena Kostić je studentkinja Novinarstva na Filozofskom fakultetu u Nišu.