Tag: strah

Strah od bola − algofobija

Strah od bola − algofobija

Ljudska psiha je fabrika osećaja − ono na šta usmerimo pažnju, to postaje izraženije i jače. Istraživanja pokazuju da usmeravanje pažnje na bol povećava subjektivni doživljaj te boli za 400 odsto. To povećanje doživljaja bola ne manifestuje se samo snažnijim fizičkim senzacijama, već i psihičkim 

Stranac – strah od nepoznatog

Stranac – strah od nepoznatog

Ako je strah naš zločin, a Kamijev Merso je svako od nas – onda smo svi stranci odbegli od društvenih uverenja. Da strah ne postoji, postojalo bi leglo jednoličnih monstruma koje evoluira u nestajanju, no strah postoji i boji se izumiranja. Takav strah primorava biće 

Agorafobija – strah od ljudi

Agorafobija – strah od ljudi

Agorafobija je vrsta anksioznog poremećaja i jedna je od najčešćih fobija. Predstavlja iracionalan, fobičan strah koji osoba doživljava kada se nađe na mestima na kojima se oseća ugroženo i nebezbedno. Primeri takvih mesta jesu: trgovi, pozorišta, bioskopi, autobusi, vozovi, tržni centri, avioni i slično.

 


 

KAKO SE FOBIJA MANIFESTUJE I KADA SE JAVLJA?

Osoba koja ima ovaj poremećaj doživljava spoljni svet kao neprijateljski i nebezbedan. Ima osećaj kao da mora da ovlada tim svetom da bi mogao da se zaštiti. Ova fobija se javlja u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi i mnogo je češća kod žena nego kod muškaraca.

 

 

 

KOJI SU ZNACI AGORAFOBIJE?

Osobe sa agorafobijom se obično plaše da napuste svoj dom na duže vreme, budu sami na nekom socijalnom događaju, budu na mestima sa kojih bi bilo teško pobeći, poput liftova ili automobila. Agorafobija se često poklapa sa napadima panike. Osobe sa agorafobijom mogu doživeti napade panike svaki put kada uđu u stresnu ili neprijatnu situaciju, što dodatno pojačava njihov strah. Poremećaj često počinje napadima panike, a drugi simptomi uključuju napetost, vrtoglavicu, blaže oblike kompulzivnog proveravanja, strah od gubljenja razuma i depresiju.

 

 

 

UZROCI AGORAFOBIJE

Tačan uzrok ovog problema nije poznat. Međutim, postoji nekoliko faktora za koje se zna da povećavaju rizik od razvoja agorafobije. To su depresija, druge fobije, druga vrsta anksioznog poremećaja, istorija fizičkog ili seksualnog zlostavljanja, problem sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci, kao i porodična istorija agorafobije.

 

 

 

KAKO SE AGORAFOBIJA MOŽE TRETIRATI?

Nemoguće je sprečiti agorafobiju. Međutim, rano lečenje anksioznisti ili paničnih poremećaja može pomoći. Ne postoji lek koji bi u potpunosti iskorenio ovaj problem, ali lečenje može mnogo olakšati simptome i poboljšati kvalitet života.

 

 

 

LEČENJE

Zavisno od težine stanja, lečenje se može sastojati od psihoterapije, lekova ili njihove kombinacije. Promene u načinu života, takođe mogu pomoći u smanjenju svakodnevne anksioznosti. Korisno je da se osobe posvete fizičkim aktivnostima, jer se tom prilikom povećava proizvodnja hormona zbog kojih se mogu osećati srećnije i opuštenije, kao i da svakodnevno rade vežbe meditacije ili vežbe dubokog disanja da bi smanjili anksioznost, kao i da bi se borili protiv novih napada panike.

 

 

TEKST: JOVANA MIHAJLOVIĆ

Jovana Mihajlović je iz Beograda. Student je završne godine Fakulteta za projektni i inovacioni menadžment, u Beogradu. Voli muziku, knjige i životinje. Večiti protivnik lažnog morala koji nam se svakodnevno servira na društvenim mrežama.

Kako objasniti detetu smrt člana porodice

Kako objasniti detetu smrt člana porodice

Dolazimo u period kada je naše dete dovoljno odraslo da bi moglo da razume pojam smrti, ali nam se nikako ne pokreću takvi razgovori. Nismo sigurni odakle da krenemo, šta je ispravno i kako najlakše smrt predstaviti kao neizbežan deo života. Postavlja se pitanje kako 

Kako su nastala sujeverja?

Kako su nastala sujeverja?

„Sujeverje celi svet stavlja u vatru dok je filozofija gasi” – rečenica je čuvenog filozofa 18. veka Voltera STRAH I VERA Naši preci su u starim vremenima verovali da pojave oko njih nose neke svoje poruke. Čoveku su oduvek bili potrebni nedvosmsleni odgovori na razna 

Strah od javnog nastupa

Strah od javnog nastupa

Govor na nekom javnom događaju koji prati veliki broj ljudi, prezentovanje određene ideje pred grupom kolega, polaganje ispita, pa čak i govor pred skupinom prijatelja, predstavljaju neku vrstu javnog nastupa pri čijem se ostvarivanju javlja određena doza straha.

 


 

POKRETAČ STRAHA OD JAVNOG NASTUPA

Najveći broj ljudi plaši se sopstvenih grešaka koje mogu dovesti do ismevanja i neprihvatanja od strane drugih. Tu se takođe javljaju i potencijalne kritike koje dodatno pogađaju naš ego, snižavaju samopouzdanje i utiču na vrednovanje nas samih, kao i samog nastupa. Kao krajnji stepen tog straha javlja se ideja o neuspehu koji nam i pri samoj pomisli stvara nelagodu i osećaj nezadovoljstva. Svi segmenti tog okupirajućeg osećanja zapravo su samo produkt našeg iracionalnog doživljaja čitave situacije, odnosno ideje kako bi sam nastup, reakcije publike i krajnji rezultati trebali da izgledaju.

 

 

 

KAKO SE ISPOLJAVA STRAH OD JAVNOG NASTUPA?

Strah od javnog nastupa se ispoljava na dva načina, u vidu fizičke i psihičke reakcije. Komponenta koja se tiče fizičkog dela podrazumeva drhtanje glasa, ubrzan rad srca, crvenilo u licu, otežano disanje i ukočene pokrete. Ipak, fizički simptomi su uslovljeni određenim psihičkim stanjima koja na njih deluju. Ta stanja predstavljaju određenu vrstu nelagodnosti, strepnje i panike koja nas parališe i blokira pokušaje opuštene prezentacije. Još jedan neprijatan uzročnik je i preterano razmišljanje, odnosno predviđanje loših ishoda koji su zapravo samo posledica naših imaginarnih predstava praćenih osećajem anksioznosti i ogromnog nemira koji se javlja i pri samoj pomisli na javni nastup koji nam sledi. Krajnje, osoba koja ima probleme sa javnim nastupom suočena je sa preteranom tremom, koja u tom slučaju okupira misli negativom i osećajima stida i srama.

 

 

 

KAKO PREVAZIĆI STRAH OD JAVNOG NASTUPA?

Pre svega, važno je dobro se pripremiti za nastup koji nam sleduje i biti u redu sa potencijalnim greškama koje se i uprkos dobroj pripremi mogu javiti. Greške su potpuno validni delovi svakog životnog delanja, i tu su da nas podsete da ne moramo i ne možemo biti savršeni. Već na samom početku moramo odustati od nerealnog perfekcionizma koji nam stvara dodatni pritisak, i svoj fokus usmeriti ka suštini onoga što pričamo i želimo da prenesemo ljudima koji nas slušaju. Kako naše telo prati misli, tako i misli prate telo, zato je važno zauzeti dobar stav, ispravljenih leđa i podignute glave, i na taj način steći dodatnu sigurnost koju će i ljudi ispred nas zasigurno primetiti.

 

 

 

Kada je u pitanju vizualizacija, ona ne sme podrazumevati konfuzne misli pune predviđanja lošeg toka govora, već isključivo pozitivne afirmacije koje će nas podsticati da verujemo u sebe i svoju prezentaciju. Na kraju, i ako ne bude sve onako kako smo planirali, to nije razlog za stres i nelagodna osećanja, već mesto za novo iskustvo i lekcije koje će nam pomoći da napredujemo. Moramo pristupiti realističnijem pogledu na sebe i zadatak koji je pred nama, osloboditi se bespotrebne, demotivišuće treme i shvatiti da javni nastupi nisu nešto što treba da nas stavlja u preterano neprijatna stanja. Najvažnije je da budemo prirodni i svoji, damo najbolje od sebe da uspešno realizujemo zamišljeno i ne vodimo se mišlju da moramo da ostavimo dobar utisak, već da to želimo, i da je sasvim u redu ukoliko to ne postignemo.

 

 

TEKST: EMILIJA MATIĆ

Emilija Matić je studentkinja druge godine Komunikologije i odnosa sa javnošću na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Večni optimista koji uživa u vremenu provedenom sa porodicom i prijateljima. Sreću pronalazi u malim stvarima, neprestano tragajući za svojim interesovanjima.

Prihvatanje neprijatnih emocija: Strah

Prihvatanje neprijatnih emocija: Strah

Živimo u ubrzanom vremenu koje nam ne dozvoljava da proživimo sve(t) oko nas do kraja. Ono što najviše ne proživljavamo na pravi način jesu naše emocije.  KAKO NASTAJU EMOCIJE? Naše emocije nam se ne „dešavaju“, već su proces. Potrebno je doživeti neprijatnu emociju, pustiti da