Tag: sreća

Da li živimo život koji želimo?

Da li živimo život koji želimo?

Prirodna ljudska potreba svakog svesnog čoveka jeste da preispituje svoje navike i odluke koje donosi. Svakim svojim izborom čovek se opredeljuje za određeni razvojni put. Nedostatak upornosti i istrajnosti često ume da bude razlog zbog kojeg ne uspevamo živeti životom kojim želimo. Brojne obaveze svakog dana, ustaljene rutine, ali i ubrzana dinamika savremenog života sve manje ide u prilog ideji da kreiramo život kakav želimo. Istina je negde između, a na nama je da odaberemo sopstveni put sreće, spokoja, ličnog razvoja i uspeha.

Kako provoditi kvalitetno vreme sa decom?

Kako provoditi kvalitetno vreme sa decom?

Negde
usput, od polazne tačke gde entuzijastično ulazimo u ulogu roditelja i obećavamo sebi,
svom partneru i detetu da ćemo mi stvari uraditi drugačije, do tačke sadašnjosti- dogodi
se život.

Zašto se javlja strah od sreće?

Zašto se javlja strah od sreće?

Strah uglavnom povezujemo sa negativnim stvarima i dešavanjima. Svi želimo da budemo srećni. Međutim, sreća za svakoga od nas predstavlja nešto drugo. Ipak, koliko puta se desi da postavimo ciljeve za koje kažemo da kada se ostvare ćemo biti srećni, ali kada se to desi odmah imamo sledeći cilj i tad ćemo biti srećni. Da li postoji strah od sreće?


ČEMU NAS UČE?


Strah od sreće može da bude povezan sa uverenjima i sa samosabotažom. Kada govorimo o uverenjima, mislimo na ono što nas je okolina naučila. Stvari koje se prenose sa kolena na kolena. Verovatno smo više puta čuli ne smej se mnogo plakaćeš ili ko visoko leti nisko pada. Te izreke ne deluju strašno, ali ako porazmislimo o njima, zapravo su vrlo destruktivne. Uče nas da ne treba da budemo previše srećni ili da se radujemo, jer ako to radimo nešto loše će se odma desiti. Da kada smo srećni to ne iskazujemo mnogo, jer ako iskažemo, ureknućemo

Navikli smo da više budemo neraspoložen i da pričamo o problemima, nego da se istinski radujemo i to podelimo sa ljudima. To je momenat kada lepe vesti ne želite odma da delite ili ne pričate o tome sa drugima, jer se plašite ako kažete da će nestati. Takođe, ako se u isto vreme vama dešavaju pozitivne stvari, a nekome nešto negativno, društveno je prihvatljivije da se priča o problemima nego da vi pričate o tome kako ste srećni. To ne mora ni da bude osoba koju poznajete, već trenutna situacija u svetu, da ćete pričati pre o tome kako je sve loše nego o lepim stvarima.

SEBE SPUTAVAMO


Pored toga, često sami sebi ne dozvoljavam da budemo srećni. Nekad je to zbog toga što smatramo da to ne zaslužujemo, a ponekada jer se plašimo šta ćemo posle toga da radimo. Prirodnije nam je da budemo pesimisti i neraspoloženi, nego da se prepustimo sreći. Kao da nas je strah od toga. Iako, lakše je I lepše biti srećan, ali nam je nepoznato i uvek smatramo da može još. Da ovo sad nije dovoljno za sreću.


Kako bismo prevazišli taj strah, moramo pre svega da prihvatimo život onakvim kakav jeste. Biće uspona i padova, ako sebi dozvoljavamo I ne plašimo se da budemo tužni ili ljuti kad je loše, onda moramo sebi da dozvolimo i da se radujemo i budemo srećni. Pre svega je bitno krenuti od sitnica koje nas čine srećnim i zahvalnim, tako ćemo promeniti našu percepciju i više primećivai dobre stvari.

TEKST: ALEKSANDRA POPOVIĆ

Aleksandra Popović je završila Fakultet dramskih umetnosti na katedri za menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture. Njena interesovanja su različita i uvek voli da nauči nešto novo.

Kafa sa ljutim biberom

Kafa sa ljutim biberom

Čokolada je najčešća namirnica koje se setimo kada pomislimo na hormon sreće, serotonin, međutim, za buđenje ovog hormona mogu biti zaduženi i drugi proizvodi koje imamo u kući, a da toga nismo ni svesni. Na prvu pomisao nezamisliva mešavina, na prvi gutljaj može biti pravo 

Detinjstvo − život bez cenzure

Detinjstvo − život bez cenzure

Sreća bez cenzure je osmeh. Tuga bez cenzure je plač. Bes bez cenzure je vika. Ljubav bez cenzure je zagrljaj. Kako biste nazvali čoveka bez cenzure?   KAKO LI ĆE BITI KAD PORASTEM? Priznaćete – kroz celo detinjstvo, najčešće se prožima misao: Kako će to 

Dr Ljiljana Vitas: Holistika je umetnost življenja srećnog i ispunjenog života

Dr Ljiljana Vitas: Holistika je umetnost življenja srećnog i ispunjenog života

Dr Ljiljana Vitas smatra da čovek veruje samo onim stvarima koje su mu na sopstvenoj koži ostavile trag. Na svom Instagram nalogu ne deli medicinske savete širokim narodnim masama, već samo medicinskim stručnjacima koji znaju pravila konvencionalne medicine i trude se da što više nauče i nađu im primenu u oblastima kojima se bave.

 


ČIME SE VODI DR LJILJANA VITAS?

Dr Ljiljana Vitas ne razdvaja klasičnu medicinu od alternativne. U svom pristupu se prema pacijentu vodi time da je čovek celovito biće i da je princip lečenja za svakog individualan. Dr Ljiljana Vitas veruje u moć kontinuirane edukacije i prevencije pojave raznih oboljenja. Uzmimo u obzir tri stvari: energiju, emocije i hranu.

Samo kada je ova trijada zadovoljena, život nam je srećan i ispunjen − rekla je dr Ljiljana Vitas.

Dr Ljiljana Vitas takođe ističe: Na nama je odluka da li ćemo voditi računa o našem zdravlju ili ne. Kada tu odluku donesemo, raste naša moć samoisceljenja!

O tome šta za nju lično znači pojam holistike i koliko joj je pomogao da razume sve u sebi i oko sebe, dr Ljiljana Vitas govori za naš portal.

 

 

Šta za Vas u današnje vreme znači pojam zdravlje, kada smo svedoci toga da se ljudi bave više onime što se vidi spolja, nego iznutra i trude se da izgledaju savršeno, iako su unutar sebe duboko nezadovoljni svim i svačim?

Potpuno se slažem sa definicijom da je zdravlje stanje potpunog telesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. Mislim da je u toj definiciji sve rečeno. Ne može biti zdrav neko ko je fokusiran
samo na svoju spoljašnjost i na isključivost u bilo čemu. Mudrost je imati balans. Balans je ključ dobrog zdravlja.

 

 

 

Da li i pod kojim uslovima čovek radom na sebi u duhovnom smislu može umanjiti ili potpuno ukloniti posledice nekog oboljenja ili bolesti pomoću saveta i tehnika stručnih ljudi, bliskih njemu lično ili kulturi iz koje dolazi?

Sigurna sam da čovek radom na sebi u duhovnom smislu može umanjiti simptome ili posledice raznih oboljenja. Rad na sebi, u duhovnom smislu je dosta širok pojam. No, trudim se da se držim naučno dokazanih i proverenih metoda. I kada je u pitanju moje lično iskustvo, tako i saveti koje dajem drugim ljudima.

 

 

 

Kako čovek sebi i drugima najviše može da pomogne da izađe iz životnih kriza i savlada prepreke koje se svakodnevno nameću kao izazovi savremenog čoveka?

Meni se iz ličnog iskustva pokazalo da životne krize uglavnom imaju svrhu. Ukoliko i kada je prepoznamo, možemo da je pretvorimo u jedno fenomenalno iskustvo. Posle njega smo postali mudriji i još svesniji. Ukoliko smatramo i osećamo da krizu možemo da prevaziđemo sami, moja preporuka je da zastanemo i prihvatimo sve baš onako kako jeste. Prihvatanje u najvećem procentu slučajeva donosi nove spoznaje i otvara nove puteve. Ukoliko uvidimo da ne uspevamo sami kroz krizu, moja preporuka je uvek potražiti savet psihijatra/ psihoterapeuta. Kada je u pitanju pomoć drugim ljudima, smatram da je u lakšim slučajevima lepa reč, saslušati nekog − čuti ga i videti, može puno da pomogne. U onim težim slučajevima, najbolje je uputiti drugog psihoterapeutu/ psihijatru.

 

 

 

Koja situacija ili osoba Vas je motivisala na pozitivne promene u pogledu zdravlja, promene radnog i privatnog okruženja i dala Vam motivaciju da istrajete?

Kada su u pitanju zaista krupni životni koraci, sticanje uvida u sopstvene obrasce i šeme, tu sam najveći vetar u leđa dobila od svog partnera koji se bavi psihijatrijom i psihoterapijom. Sa njim na svakodnevnom nivou otvaram teme koje me čine svesnijom, boljom sebi, a samim tim i drugima. Ovde bih želela da spomenem psihoterapeutski pravac Transformaciona terapija po Robertu Betzu. U pitanju je nemački psiholog čije sam knjige po nekoliko puta pročitala i čije video-snimke slušam često. Ono što je mene privuklo u radu Roberta Betza je što sam lično na sebi primenila njegove savete i preporuke, probala njegove meditacije i uvidela ogromnu pozitivnu promenu u sebi.

 

 

 

Šta mislite o izreci: U zdravom telu, zdrav duh i da li je ispravnije obrnuto reći, ako znamo da je mozak kompjuter našeg tela, a ostali organi sporedni delovi koji čine celinu organizma?

Mislim da je ispravnije reći: U zdravom biću su telo i duh zdravi. Odnos između materije i duševnog je izuzetno komplikovan i još uvek misteriozan. Mnogi pokušavaju da se bave isključivo duševnim aspektima bića što ih u krajnjem dovede do jednog tragičnog zanemarivanja materijalnog (tela u užem smislu). Sve to nas samo uči da život na polovima nikada nije dobar. Postoji više nivoa jednog bića: materijalni, duševni, spiritualni… Samo kada su svi u balansu, tada imamo potpuno zdravlje.

 

 

Continue reading Dr Ljiljana Vitas: Holistika je umetnost življenja srećnog i ispunjenog života

Sreća je u malim stvarima

Sreća je u malim stvarima

Ako pitate ljude koji žive na moru, za njih je sreća živeti na planini. Dame sa prirodno ravnom kosom bi bile srećne da imaju prirodno loknastu kosu i obrnuto. Neko ko je kupio auto bio bi najsrećniji da napokon ima i svoj stan. I tako 

Intuicija – kako se povezati sa njom?

Intuicija – kako se povezati sa njom?

Intuicija je naš unutrašnji vodič. To je kompas duše koji uvek zna šta je najbolje za nas. Taj osećaj nas nepogrešivo vodi ka sreći i ispunjenosti u životu — smireni smo, jasni i radosni u svojim razmišljanjima i poduhvatima. Instinkt je spontan rad tela, a 

Samopouzdanje je bitno

Samopouzdanje je bitno

Većina ljudi se pita kako  steći samopouzdanje, kako koračati kroz život sigurnim koracima,  biti srećan i ispunjen u svetu gde svi gledaju samo materijalne stvari i kako se zaista osećati lepo u svojoj koži. Neka ovaj tekst bude vaša motivacija da se trgnete iz dubokog sna i krenete da kreirate javu onako kako samo vi želite.

 


 

KAKO STEĆI SAMOPOUZDANJE?

Samopouzdanje je jedna velika reč, koju u današnjem svetu malo njih poseduje u sebi. Mnogo se opterećujemo nebitnim stvarima, od toga šta ćemo obući, a da ona koleginica na poslu poludi, do toga koja frizura se dopada našem momku ili ipak da li će me iko ikada voleti ukoliko imam višak ili manjak kilograma. Sve su to pitanja, razmišljanja koja se motaju po glavi svakoga od nas, pa onda zapostavimo sebe i svoje prioritete, zarad nečije lepe reči koja dolazi tek onda kada se ispune svi uslovi.

 

 

 

Moramo prestati da se uklapamo u masu istih ljudi,  da osuđujemo sebe. Bitno je ne gledati druge, ne slušati mamu, momka, drugaricu ili babu o tome kakvu ćemo frizuru imati,  haljinu kupiti i da li ćemo se istetovirati. To treba biti ono će svako uraditi  isključivo zbog sebe i svoje sreće. Zapamtite da niko nikada ne bi bio srećan ako bi slušao šta svako želi i voli! Vi ste jedini stanovnici vašeg tela, gospodari vašeg uma, zato uradite sve ono što će ugrejati vašu dušu i obradovati vaše srce.

 

 

 

POČNITE DA RADITE NA SEBI

Veoma bitna stvar je da počnete od toga šta vas čini nesrećnom osobom i šta je to što želite da promenite kod vas. Da li je u pitanju fizički ili psihički izgled. Pa ukoliko možete da nabrojite šta je to što vam smeta, odmah krenite u akciju. Ukoliko vam smeta višak ili manjak kilograma, ali ne zbog momka, druga, drugarice, već isključivo zbog vas, počnite zdravije da se hranite. Uradite minimum tri treninga nedeljno, krećite se, pijte mnogo vode. Sve će to dati vremenom izgled kakav želite i o kom maštate.

 

Continue reading Samopouzdanje je bitno

Kako pronaći lepotu u svemu – efekat čaše koja je uvek polupuna

Kako pronaći lepotu u svemu – efekat čaše koja je uvek polupuna

Život je sačinjen od nasumično (ili pažljivo planirano, zavisi koga pitate) isprepletanih dobrih i loših iskustava. Negativnih i pozitivnih osećanja. Prijatnih i neprijatnih ljudi koji kroz njega prošetaju. Ovakva podela je prvi korak kojim oblikujemo svoju realnost, na vrlo nepovoljan način po nas same. Ali,