Tag: rusija

Anton Pavlovič Čehov – veliki ruski dramaturg

Anton Pavlovič Čehov – veliki ruski dramaturg

 Pri pomenu velikih ruskih dramaturga, uvek iskrsne jedno ime – Anton Pavlovič Čehov. Stvarao je u devetnaestom veku, pisao je, pored drama, pripovetke. Šta su drugi svetski ljudi mislili o njemu i koja je lepota njegovog umetničkog izražavanja saznaćete u nastavku. PISAC HLADNIJI OD DEMONA 

Istorijska duša moskovskog metroa

Istorijska duša moskovskog metroa

Zamislimo zatvoreni prostor u kom zajedno sa hiljade i hiljade stranaca iz čitavog sveta putujemo kroz istoriju. Moskovski metro nudi upravo takvo iskustvo. Budemo li ga posetili, ponudiće nam neprikosnoven duh prošlosti o kom nismo mogli ni da sanjamo. Šta nam to otkriva duša ovog metroa?

Drago kamenje – o ruskom ćilibru

Drago kamenje – o ruskom ćilibru

Priroda nas uvek iznova iznenadjuje svojim čudima. Drago kamenje je samo jedno od niza ostalih lepota, koju je samo priroda mogla da uredi. Produkt zemljine površine koji izlazi na videlo usled zemljotresa ili odrona, nekada osnov za trgovinu, a danas veoma tražen mineral sa neverovatnom vrednošću. Tokom istorije obradom dragog kamenja nastali su najlepši umetnički predmeti i nakit. Oni postoje u brojnim varijantama, a razlikuju ih boje, oblici i naravno retkost. Izdvojićemo nekoliko veoma traženih kamenja koji svojim bojama i retkošću intrigiraju i mame ljude širom sveta, ali ćemo ovoga puta veći deo scene prepustiti jednom veoma zanimljivom dragom kamenu.

 


SIMBOL VEČNOSTI

Beli dijamant ili simbol večnosti, najčešće se koristi za izradu vereničkog prstenja. Upravo zato se za njega vezuju neuništivost, stabilnost i večna ljubav. Svojim prefinjenim i zanosnim izgledom osvaja srca brojnih dama.

 

 

 

NEBO I SVETLOST

Plavi safir simbolizuje mudrost, čistotu, istrajnost i sigurnost. Ovaj mineral neodoljivih nijansi plave, različitih nivoa zasićenosti se, po svojoj retkosti i potražnji, nalazi odmah iza dijamanta.

 

 

 

OD LAVANDE DO LJUBIČASTE

Staklastog sjaja i najpoželjniji medju ljubičastim kamenjem, ametist se smatra spiritualnm i duhovnim kamenom. Ojačava duh, samapouzdanje i budi intuiciju.

 

 

 

SMARAGDNO ZELENA

Smaragd je kamen inspiracije, ravnoteže i unutrašnje lepote. Svojim veličanstvenim i zavodljivim izgledom, kao i otmenom nijansom zelene, nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

 

 

 

PINUS SUCCINIFERA

Sada ćemo se, kao što smo na početku članka naveli, malo duže zadržati na jednom kamenu, veoma zanimljivog porekla i istorije.

 

 

 

POREKLO

Iako nije mineral, ruski ćilibar se smatra dragim kamenom. Upotrebljava se pretežno za izradu nakita, a dobija se iz četinarskog drveta pinus succinifera. Smatralo se da potiče iz oblasti Baltika. Medjutim, hemičari detaljnim analizama dolaze do jasnih pokazatelja da je ćilibar pronadjen u mikenskim grobovima i na nalazištima koja datiraju još iz bronzanog i gvozdenog doba. Pozitivna medicinska iskustva koja su se od davnina vezivala za ovaj kamen, potvrdili su kasniji naučni nalazi poznatih hemičara. Veoma bogat solima ćilibarske kiseline smatra se lekovitim za onoga ko ga nosi. Takodje veruje se da stimuliše nervni sistem i smanjuje stres.

 

 

 

ZANIMLJIVOSTI

Jedno od veoma zanimljivih naučnih istraživanja kada je u pitanju ćilibar potvrdjuje da on može da sačuva i balsamuje živo tkivo koje se u njemu nadje. Hemijski sastav ćilibara omogućio je da se u njemu sačuvaju dragoceni primeri flore i faune, kao i zdravo tkivo i neoštećene ćelije. Na egipatskim mumijama otkriveni su tragovi smole, veoma slične smoli od koje nastaje upravo ćilibar. Širok je spektar iskustava i podataka o ćilibaru, a mi smo izdvojili neke najupečatljivije, koji zajedno sa ostalim, nesumljivo svrstavaju ćilibar u dragoceno kamenje. Ne samo po novčanoj vrednosti, već po ostalim svojstvima koja se za njega još od davnina vezuju.

 

 

TEKST: TEODORA TOMIĆ

Teodora Tomić završava nemački jezik, voli da fotografiše, kuva, čita i piše. Voli da upoznaje različite kulture. Inspiraciju pronalazi u svemu. Večiti zaljubljenik u umetnost.

Savremena ruska kinematografija – preporuke

Savremena ruska kinematografija – preporuke

Za razliku od ruske književnosti koja je u Srbiji opštepoznata i rado čitana, ruski filmovi tek odnedavno dobijaju zasluženi prostor na našim velikim i malim ekranima. Ipak, i dalje nam i te kako znače imena kao što su Tom Kruz ili Bred Pit, dok je 

Ko je sve činio dinastiju Romanov?

Ko je sve činio dinastiju Romanov?

Romanovi su porodica koja je vladala carskom Rusijom od početka 17. veka, pa sve do početka 20. veka.     RUSKA TRANSFORMACIJA U IMPERIJU Prvi vladar Romanovih bio je Mihail I Fjordovič Romanov koji je došao na vlast 1613. godine povodom smutnih i teških vremena, 

Od Engleske do Rusije – imažinizam

Od Engleske do Rusije – imažinizam

Književnost, ali i umetnost uopšte obiluju nizom najrazličitijih pravaca. Svaki od njih poseduje karakteristične osobine, one koje ćemo naći samo u tom jednom pravcu, i koje se u drugima neće ponoviti. U tekstu koji je pred vama bliže ćemo vam predstaviti pravac koji se u najvećoj meri vezuje za rusku poeziju 20. veka. U pitanje je – imažinizam.


POREKLO I RAZVOJNI PUT

Smatra se da je imažinizam kovanica nastala od latinske reči imago, što znači slika. Osnovni stav stvaralaca koji su pripadali ovom pravcu vezuje se za izjavu da je svrha kreativnosti stvaranje slika. Svoj stav potkrepljivali su upotrebom najrazličitijih izražajnih sredstava, metaforičkih lanaca, kao i direktnim i figurativnim poređenjem dvaju slika.

 

 

Pored latinskog, poreklo imažinizma možemo dovesti u vezu i sa poetskom školom na engleskom jeziku. Ova škola u Rusiji postaje poznata nakon članka Engleski futuristi, koji je objavljen u zbirci Strelac 1915. godine.

 

 

PRVI KORACI IMAŽINIZMA

Nastanak imažinizma kao poetskog pokreta vezuje se za 1918. godinu. Upravo tada, u Moskvi je osnovan Red imažista, čijem su razvoju u najvećoj meri doprineli Anatolij Mariengof, Vadim Šeršenjevič, kao i Sergej Jesenjin. Osobine ovog poetskog pravca krasile su gotovo sve njihove radove. Pored njih, značajna je i uloga pesnika Rurika Ivneva kao i umetnika Borisa Erdmana i Georgija Jakulova koji su potpisali imažističku deklaraciju.

 

 

 

Najplodniji period imažinizma trajao je šest godina. Za njega se vezuju kreativne večeri organizovane u umetničkim kafanama, kao i mnogobrojne kolektivne i autorske zbirke. Za pesnike koji su pripadali imažinizmu karakteristične su i teorijske rasprave. To nije polje na kome se imažisti zaustavljaju. Pored plodnog stvaralaštva predstavlja ih i niz skandaloznih poteza koji se vezuju za oslikavanje zidova manastira antireligijskim natpisima. Takođe i preimenovanje moskovskih ulica, ali i suđenja književnosti.

 

 

STAVOVI IMAŽISTA O JEZIKU

Imažisti nisu krili da o jeziku poseduju jasno definisan stav. Upravo zbog toga ponudili su svoje viđenje i insistirali na činjenici da je jezik poezije jedinstven. Jezik im je služio kao osnovno sredstvo za stvaranje originalnih slika koje su kasnije plasirali u svojim delima.

 

 

(NE)SLAGANJE IMAŽISTA

Odavali su utisak zajedništva i složne grupe koja je nastojala da stvori jedinstveni književni i umetnički pravac. Imažisti su se ipak našli u raskolu razlika koje su među njima vladale. Sasvim jednu činjenicu predstavlja to što su u životu bili saputnici i prijatelji. Druga se tiče toga da se njihovi pristupi kreativnosti gotovo ni u jednom segmentu nisu podudarali.

 

 

 

Upravo zbog toga, imažinizam je teško odrediti u literaturi 20. veka. Škola oko koje su pesnici bili okupljeni predstavljala je poprište svega što se razlikuje i što ne može biti jedinstvena celina. Javljali su se različiti pogledi na samo stvaralaštvo, strukturu dela, ali i društvene veze. Najizrazitiji sukobi javili su se između Šeršenjeviča i Mariengofa s jedne i Jesenjina i Kušikova sa druge strane.

 

 

IMAŽINIZAM U RUSKOJ KNJIŽEVNOSTI

Među književnim kritičarima više nego dominantne bile su polemike o tome da li bi imažinizam trebalo staviti rame uz rame sa simbolizmom, akmeizmom i futurizmom. Njihov stav je ipak počivao na tome da bi bilo ispravnije svrstati ga među književne struje. Ovo je pravac koji je ruskoj kulturi doneo mnogo toga. Zahvaljujući njemu razvijena su potpuno nova, do tada nesvakidašnja gledišta stvaralaca. Podrazumevala su sasvim novu kompoziciju i razvoj modernističke tradicije.

 

 

ČITAOCI I IMAŽINIZAM

U delima imažista čitaoci su mogli uživati u kontinuitetu. Njihove pesme nisu doživljavale bilo kakav vid odlaska u zaborav, već su zauzimale više nego značajno mesto. Njihov put ka uspehu i slavi potpomogla je i činjenica da su bili vlasnici kafića, časopisa, ali i više izdavačkih kuća. Njihova produktivnost za to vreme bila je ogromna. Izdavačka delatnost otišla je toliko daleko da je dovela do pitanja savremenika odakle njima toliko papira. Međutim, pored brojnih svetlih trenutaka imažinizam prate i brojni skandali i nesporazumi.

 

 

KRAJ JEDNE EPOHE

Imažisti svojim raskolom pobijaju tvrdnju da se suprotnosti privlače. Iako su bili okupljeni oko jedne pesničke škole, njihovi stavovi bili su potpuno različiti. Sukob se prostirao na dva krila. Levom krilu su pripadali Mariengof, Erdman i Šeršenevič. Desno krilo su činili Gruzinov, Ivnev, Roizman, Jesenjin i Kusikov. Prelomni trenutak načinio je član desnog krila imažista, Sergej Jesenjin. On se 1924. godine obratio otvorenim pismom istakavši da grupa više ne postoji.

 

 

 

Njegov i više nego hrabar potez izazvao je šok ostalih članova grupe. Uzaludno su pokušavali da opovrgnu njegove tvrdnje. Ispostavilo se da Jesenjin nije pogrešio ni u jednoj reči, te se zbog toga i naziva pesnikom vidovnjakom. Kraj je bio neminovan. Izdavanje je bilo nemoguće, a bez Jesenjina ovaj književni pravac nije mogao da postoji.

 

 

 

LEPOTE UMETNOSTI

Na samom kraju teksta podsećamo vas na jedno od najlepših dela koja pripadaju imažinizmu, pesmu Sergeja Jesenjina Pismo majci.

 Pismo majci

 Jesi li još živa, stara?

 ja sam živ. Zdravo ti, zdravo!

 Neka teče preko vaše kolibe

 Te večeri neizreciva svetlost.

 pišu mi da ti prikrivajući teskobu,

 bila je jako tužna zbog mene, 

 što često idete na put

 U staromodnoj ruševini. 

 A ti u večernjoj plavoj tami.

Često vidimo istu stvar. 

kao da se neko za mene tuče u kafani

Stavio je finski nož pod srce.

Ništa, dragi! Polako.

To je samo bolno sranje.

Nisam tako ljuta pijanica,

Da umrem a da te ne vidim.

I dalje sam isto tako nežan

A ja samo sanjam 

Tako da radije od buntovničke čežnje 

Vratite se u našu nisku kuću.

Vratiću se kad se grane rašire 

U proleće naš beli vrt. 

Samo ti mene već u zoru 

Nemoj se probuditi kao pre osam godina. 

Ne budi ono što si sanjala

Ne brini šta se nije ostvarilo 

Prerano gubitak i umor 

Doživeo sam u životu. 

I nemoj me učiti da se molim. Nema potrebe! 

Nema povratka na staro.

Ti si moja jedina pomoć i radost, 

Ti si moje jedino neizrecivo svetlo.

Zato zaboravi svoje brige 

Ne budi tužna zbog mene.

Ne idi tako često na put 

U staromodnoj ruševini.

 

 

 

TEKST: JELENA FILIPOVIĆ

Jelena Filipović apsolvent je na osnovnim akademskim studijama srbistike na Filozofskom fakultetu u Nišu. Zaljubljenik je u čitanje, pisanu reč, prirodu i dobre i iskrene ljude. 

Gde se nalaze muzeji mačaka?

Gde se nalaze muzeji mačaka?

Mačke su istorijski obožavane životinje. Može se reći da je Bast najpoznatija mačkolika Boginja. Takođe i Boginja rata Sekmet, kao i čuvarka pravde Mafdet. Sve one bile su samo neke od pufnastih idola kojima se klanjala drevna egipatska civilizacija. U Mesopotamiji je ovu funkciju vršio 

Aleksandar Sergejevič Puškin − pisac i buntovnik

Aleksandar Sergejevič Puškin − pisac i buntovnik

Aleksandar Sergejevič Puškin. Buntovnik, romantičar, slavni i neslavni, vrsni umetnik, potomak afričkog kralja i tvrdoglavi borac – skromni je opis velikana koji je obeležio kako rusku, tako i svetsku književnost.   PESNIK PLEMIĆKOG POREKLA Aleksandar Sergejevič Puškin jedan je od stubova ruske poezije i omiljeni 

Ermitaž – muzej kulture i umetnosti

Ermitaž – muzej kulture i umetnosti

Izraz Ermitaž se u Rusiji koristio kao naziv za vile izvan grada i paviljone s parkovima. Najpoznatiji je Ermitaž Katarine Velike u Petrogradu i danas je jedan od najvećih i najznačajnijih kulturno-istorijskih i umetničkih muzeja na svetu.


 

VELIKI BROJ EKSPONATA

Ogromna zbirka izložena je u šest zgrada na obali reke Neva. Glavna zgrada je Zimski dvorac koji je nekada bio rezidencija ruskih careva. U oko 350 sala izloženo je šezdeset hiljada eksponata. Danas je jedan od najpoznatijih muzeja na svetu sa zbirkama antičke, sasanidske, indijske, islamske i ostalih umetnosti. Posebna pažnja je usmerena na remek-dela od renesanse do početka dvadesetog veka. Tu su zbirke grafika i crteža, medaljona i novca koji se nalaze u brojnim primercima.

 

 

UPRAVA MUZEJA

Od šest građevina koje ga sačinjavaju, četiri su otvorene za javnost i to Zimski dvorac, Mali Ermitaž, Stari Ermitaž i Novi Ermitaž. Preostale dve, Pozorište Ermitaž i Pomoćni dom, su zatvorene. Uprava Ermitaža upravlja i muzejima kao što su Pala Menšikov, Muzej porcelana, skladištem u Staraja Derevnja i istočnim krilom glavne upravne zgrade. Direktor muzeja od 1990. je Mihail Pjotrovski.

 

 

POSETA

Ovaj muzej ne radi ponedeljkom, ulaz je besplatan za decu i studente, ali i za sve ostale svakog prvog četvrtka u mesecu. Ulazi se kroz dvorište Zimskog dvorca. Ima svoje filijale u Amsterdamu, Kazanju, Las Vegasu, Los Anđelesu. Ermitaž je deo gradskog područja Sankt Peterburga kao spomenik Svetske baštine pod zaštitom UNESKO-a.

 

 

KOLEKCIJA UMETNIČKIH POSTAVKI

Kolekcija umetničkih postavki koju je započela još Katarina Velika 1764. sa 255 slika, danas se povećala na više od tri miliona izložbenih objekata. Uključujući tu i remek-dela Leonarda da Vinčija, Mikelanđela, Rafaela, Ticijana, Rembranta, Rubensa, Renoara, Sezana, Monea, Pisara, Van Goga, Matisea, Gogena i mnogih drugih.

 

 

MNOGOBROJNE ZBIRKE

Pored zbirki francuskog, italijanskog i španskog slikarstva, takođe je poznat po arheološkoj zbirci srednjovekovne evropske umetnosti, zbirci skulptura i primenjene umetnosti. Postoji kolekcija ruske umetnosti svih epoha, ali je većina izmeštena u Ruski muzej. U 11. veku Nikola I je izgradio Novi Ermitaž po kreaciji nemačkog arhitekte Lea Von Klenzea. U njemu je smeštena čitava zbirka koja je otvorena za javnost 1852. godine. Nakon revolucije 1917. muzej povećava fokus ka nacionalnim umetničkim delima koja su smeštena u svim zgradama Ermitaža i Zimskog dvorca.

 

 

 

RETKI PRIMERCI

Rafaelov hodnik je kopija poznate galerije u Vatikanu, koju je projektovao arhitekta Donato Bramante, a oslikali ga Rafaelovi učenici po njegovim nacrtima. U ovom muzeju je izgrađen po želji Katarine Velike. Tu se takođe nalazi i Galerija sa blagom. Ovde posetioci mogu videti razne primerke, od zlatnog toaleta pa sve do zlatnih minđuša starih sedam hiljada godina. Minđuše su izrađene sa takvim detaljima, da ih ni francuski juvelir i draguljar Petar Karlo Faberže, na zahtev ruskog cara Aleksandra III, nije uspeo reprodukovati.

 

 

 

ZIMSKI DVORAC

Zimski dvorac je bio službena rezidencija ruskih imperatora od 1732. do 1917. godine. On je jedan od najznačajnijih spomenika ruske barokne arhitekture. Nakon Februarske revolucije, dvorac je postao sedište Privremene vlade. Godine 1922. dvorac je pripojen državnom muzeju Ermitaž. Sagrađen u periodu od 1754. do 1762. po projektu italijanskog arhitekte Bartolomea Rastrelija. Zimski dvorac se nalazi između Dvorskog nasipa i Dvorskog trga, uz mesto gde se nalazila originalna Zimska palata Petra Velikog.

 

 

 

SAVREMENO IZDANJE

Savremeno izdanje ima oblik kvadrata sa unutrašnjim dvorištem i fasadama okrenutim ka reci Nevi, Admiralitetu i Dvorskom trgu. Glavna fasada, okrenuta prema Dvorskom trgu, prorezana je lukom odnosno paradnim prolazom prema unutrašnjem dvorištu. Zimski dvorac ima 1057 soba, 1786 vrata i 1945 prozora. Glavna fasada je 150 metara duga i 30 metara visoka.

 

 

UNUTRAŠNJOST ZGRADE

U prizemlju se uglavnom nalaze činovničke prostorije, prostorije za osoblje, galerije i sale. Na prvom spratu se nalaze glavne prostorije i apartmani carske porodice. Na drugom spratu se nalaze sobe i apartmani za visoke funkcionere. Velike sale koje je koristio dvor su bile uzduž hodnika koji je počinjao od Jordanskog stepeništa. Svojom bogatom i očaravajućom unutrašnjošću, ostavlja bez daha svakog ko poseti ovu riznicu umetničkog blaga.

 

 

TEKST: ANDRIJANA MILENKOVIĆ

Andrijana Milenković je student  Žurnalistike na  Filozofskom fakultetu u Nišu. Voli da posećuje pozorište, bioskop, filmske susrete, utakmice i ostale kulturne i sportske događaje  u njenom gradu. Te je upućena u sve aktuelnosti  na polju kulture i sporta.

 Pet država za obilazak bez restriktivnih Kovid-19 mera

 Pet država za obilazak bez restriktivnih Kovid-19 mera

Kovid-19 mere se menjaju iz dana u dan, i zato smo za vas istražili koje su one zemlje sa najmanje restrikcija.       U Grčkoj se nalaze mnoga mesta koja možete obići u periodu van letnje sezone.Turisti se često odlučuju da posete Atinu,  Akropolj