Tag: psihoterapeut

Ko je bio Vladeta Jerotić?

Ko je bio Vladeta Jerotić?

Poreklom iz činovničke porodice, Vladeta Jerotić je rođen u avgustu 1924. godine u Beogradu. Kada je krenuo u školu, svojim nestašnim ponašanjem je jasno pokazivao da nije ljubitelj iste. Kasnije, dolazi do promene u njegovoj ličnosti. Mladi Jerotić više nije bio nemiran i živahan, nego 

Ustaljeni mitovi u psihologiji

Ustaljeni mitovi u psihologiji

Psihologija kao veoma kompleksna nauka iziskuje mnogobrojna istraživanja, čiji je zadatak da potkrepe hipoteze i definišu određena stanja i pojave. Kroz decenije, u psihologiji se pojavljuju određeni mitovi i ne tako tačni zaključci, koji se kasnije adaptiraju u naučne okvire i postaju opšteprihvaćeni. Jedan od 

Terapija pisanjem – pomoć u pravom trenutku

Terapija pisanjem – pomoć u pravom trenutku

Pored brojnih izazova koje je sa sobom donela, pandemija koronavirusa naučila nas je i brojnim lekcijama, poput važnosti mentalnog zdravlja. Suočeni sa teškom situacijom, mnogi od nas osetili su da je njihovo blagostanje narušeno, progovorili o tome i obratili se stručnjacima za pomoć. Na taj način  srušio se veo stigme koji je obavijao temu mentalnog zdravlja. Zahvaljujući tome, danas sve češće nailazimo na temu brige o mentalnom zdravlju. U nastavku, predstavićemo vam terapiju pisanjem, kao jedan od načina za brigu o sopstvenom blagostanju.


 

KAKO JE NASTALA?

Terapija pisanjem je vrsta ekspresivne terapije, čiji je cilj da, kroz kreativni proces, poboljšamo svoje mentalno i emotivno stanje. Ova vrsta terapije počela se koristiti u Sjedinjenim Američkim Državama sredinom prošlog veka. Pionirom istraživanja terapijskog dejstva pisanja smatra se Džejms Penbejker.

 

 

 

Terapija pisanjem može se sprovoditi na predlog i uz učešće psihoterapeuta, a može biti i samomotivisana. Osoba je može praktikovati i sama. Istraživanja Penbejkera pokazala su da su ljudi, koji su tri dana za radom proveli po dvadeset minuta pišući o svojom najintimnijim emocijama i traumama, posle ove terapije bili značajno boljeg psihofizičkog stanja od kontrolne grupe koja je pisala o manje bitnim temama.

 

 

 

KOJE SVE VRSTE POSTOJE?

Postoji više tipova terapije pisanjem: Narativna terapija, terapijski dnevnik, fokusirano pisanje i pisanje pesme.

 

 

Kod narativne terapije, klijent i terapeut prepričavaju traumatičnu ili problematičnu priču iz klijentovog života. Izbacuju iz nje pretpostavke i menjaju kontekst koji im je klijent ranije dao. Na ovaj način, osoba ima mogućnost da sagleda svoj problem na objektivniji način.

 

 

Vođenje terapijskog dnevnika predstavlja kombinaciju terapije pisanjem i biblioterapije. Terapijski dnevnici sadrže edukativne tekstove,  koji pomažu pacijentima da sagledaju svoja iskustva na drugačiji način.

 

 

Terapija fokusiranim pisanjem sprovodi se uz pomoć radnih listova. Njihov cilj je da edukuju osobu i usmere njeno pisano izražavanje emocija i misli na način koji joj omogućava da sagleda problem iz drugačijeg ugla.

 

 

Pisanje pesama se   takođe koristi u terapeutske svrhe jer aktivira delove mozga zadužene za procesuiranje osećanja. Na ovaj način osoba ima mogućnost da otkrije osećanja, sećanja i misli koje je potisnula, a koje bi inače teško evocirala.

 

 

 

TERAPIJA PISANJEM POBOLJŠAVA ZDRAVLJE

Istraživanja su pokazala da terapija pisanjem ima blagotvoran uticaj na imuni sistem. Smanjuje broj poseta lekaru, umanjuje stres idoprinosi snižavanju krvnog pritiska. Takođe, poboljšava funkcije jetre, jača pamćenje, umanjuje simptome depresije. Poboljšava uspeh na poslu i u školi.

 

 

 

Najčešće se koristi za prevazilaženje posttraumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti, depresije i tuge zbog gubitka voljene osobe. Zbog brojnih pozitivnih efekata, stručnjaci savetuju primenjivanje ove vrste terapije i osobama dobrog mentalnog zdravlja. Terapija pisanjem  korisna je kada su pod stresom, imaju previše obaveza ili jednostavno imaju potrebu da sagledaju svoja osećanja iz drugačijeg ugla.

 

 

 

PET VEŽBI PISANJA

Ukoliko odlučite da isprobate delotvornost terapije pisanjem, nudimo vam pet vežbi pisanja:

Napišite sebi pismo;

Napišite pismo drugim ljudima (ne morate ga poslati);

Probajte da napišete pesmu (stihovi se ne moraju rimovati);

Oprobajte se u slobodnom pisanju – zapišite sve što vam padne na pamet;

Mapirajte svoje misli – nacrtajte mapu svog straha, problema ili misli koja vas okupira. U sredinu mape smestite svoj glavni problem, a oko njega na granama zapišite različite aspekte tog problema kako biste ga dobro sagledali.

 

 

 

TEKST: NIKOLA JEREMIJAŠ

Nikola Jeremijaš ima 25 godina i završio je Ekonomsko-trgovinsku školu u Vranju, a trenutno se nalazi na studijama prava na Pravnom fakultetu u Nišu. Završio je školu multiplatformskog novinarstva u organizaciji Tomson Fondacije i Logistike, kao i onlajn kurs Saveta Evrope o zaštiti i sigurnosti novinara.

 

Od 2021. godine, radio je kao novinar na lokalnom novinskom portalu Niški Press. Objavljivao je članke u zborniku studentskih radova, Politeuma, kao i u časopisuPressing. Pored toga, piše i objavljuje kratke priče i pesme.

 

Pet najčešćih mitova o psihoterapiji

Pet najčešćih mitova o psihoterapiji

Skloni smo da tokom života imamo predrasude o nepoznatim stvarima, dok se ne edukujemo dovoljno. Predrasudama se stvaraju mitovi koji su daleko od realnosti. Zato ćemo mi da razbijemo mitove o psihoterapiji nataloženih godinama. Navešćemo samo pet mitova o psihoterapiji, iako ih je, nažalost, mnogo 

Koji su pravci u psihoterapiji dobri za nas?

Koji su pravci u psihoterapiji dobri za nas?

Psihoterapijskih modaliteta je sada mnogo i to može biti zbunjujuće, ali može i značiti da će se naći za svakoga po nešto što mu odgovara. Dobra vest je da su nam zahvaljujući ovom onlajn-svetu sada svi pravci dostupni čak iako živimo u manjoj sredini gde 

Zašto je traženje psihoterapeuta važno?

Zašto je traženje psihoterapeuta važno?

Istina, češće ćemo spontano čuti preporuku za nekoga iz druge oblasti, a lakše ćemo je i tražiti. Češće će naša poznanica iz sveg glasa povikati da se rešila dosadne peruti nekim superserumom, nego što će uskliknuti da više nema ni D od depresije. Mamu iz vrtića ćemo lako pitati za dobrog pedijatra u domu zdravlja, ali da li ćemo je, tek tako, pitati ko bi mogao da nam reši napade panike? Trener će staviti slike „before&after” na svoj instagram profil i tako pokazati rezultate svojih programa, a kako mi da znamo kakve rezultate možemo da očekujemo od nekog  psihoterapeuta?

 


 

POTRAGA ZA ODGOVARAJUĆOM PSIHOTERAPIJOM

Ipak, psihoterapija , hvala Bogu, postaje sve uobičajnija stvar i sve više ljudi koristi njene benefite. Postoji sve više škola i edukovanih ljudi. To može biti malo i zbunjujuće jer sad ima toliko pravaca, pa se postavlja pitanje: koji nam uopšte treba? Tu dolazi u pomoć Google. Prvi korak je guglanje koji pravci postoje dok ne vidimo šta je ono što nama leži. Da li tražimo nešto tradicionalno ili naginjemo alternativi? Da li želimo individualnu ili grupnu terapiju? Da li bismo više voleli pasivnijeg ili direktivnijeg terapeuta? To su neke stvari koje se razlikuju od osobe do osobe, ono što je bitno u svakom slučaju je da naš terapeut bude adekvatno edukovan.

 

 

 

 

 

Preporuke kao najstariji i najpouzdaniji način dolaska do stručnjaka u ovoj oblasti nailaze na još jedan problem. Razumljivo je da ne želimo da delimo terapeuta sa bliskim ljudima, čak iako je proveren. Dobra vest je da terapeuti međusobno sarađuju! To znači da je skroz validno da neko kog znamo pita svog terapeuta da preporuči kolegu za nas. Ovaj način traženja je fenomenalan zato što ostavlja opciju da se ukratko kaže o čemu bi se radilo na seansama, pa taj terapeut može naći kolegu koji je specijalizovan za određenu oblast.

 

 

 

 

 

KAKO INTERNET U POTRAZI MOŽE POMOĆI?

Na internetu se prave spiskovi svih registrovanih terapeuta, što uvek može biti od koristi. Takođe, psihoterapeuti se sve više predstavljaju preko društvenih mreža, pa na taj način, donekle, možemo osetiti njihov stil i pročitati više o načinu na koji rade. I najvažnije za kraj − ako sa prvim terapeutom nismo kliknuli ili nije zadovoljio naše uslove to ne znači da je psihoterapija besmislena. Nemojte odustajati i potražite nekog drugog. Sigurno vas je nekada neka frizerka loše ošišala − da li ste promenili frizerku ili prestali da se šišate zauvek?

 

 

TEKST: NEVENA JOKIĆ

Nevena Jokić je defektolog i budući psihoterapeut. Zahvalna je na poznavanju mnogobrojnih ljudi čija je energija inspiriše. Slobodno vreme provodi u prirodi ili u gradu, na rolerima. Slika po platnu i zidovima, uz dobru muziku i dobar džin.