Tag: psihoanaliza

Slepa mrlja – više različitih fenomena

Slepa mrlja – više različitih fenomena

Kada pomislimo na termin – slepa mrlja, nekoliko fenomena su nam u mislima. Postoji način da ignorišemo slepu tačku brzim i čestim pomeranjem pogleda s namerom da iz nekog drugog ugla ipak uhvatimo onaj delić slike koji fali. A ako bismo se zagledali u neku 

Frojd, Jung i anime film Paprika

Frojd, Jung i anime film Paprika

Zašto ljudi sanjaju? Zaspaće umorni i putovati ka snu, ali gde zapravo oni idu? Filozofi, psihoanalitičari i pesnici su vekovima tumačili i preispitivali odgovore. Međutim, vizuelni umetnici su, iznova i iznova, pokušavali da pokažu nemoguće – da zamisle, na slikama usnulih subjekata, nevidljiva mesta do 

Fantazije kao duševni zabran

Fantazije kao duševni zabran

Beg od realnosti i društveno prihvatljivih normi, čovek je pronašao u beskrajnom carstvu fantazija kako u snovima tako i na javi, u igri, poeziji ili drugim tvorevinama. Fantazije jesu vid mašte i predstavljaju psihički proces koji objedinjuje ranija sećanja, poznate pojmove i predstave u neku novu, specifičnu tvorevinu koja nije nalik stvarnosti. Primeri fantazija sa kojima se svakodnevno susrećemo jesu mitovi, bajke, naučnofantastične priče i sanjarenja. Sadržaj samih fantazija može biti raznolik i zavisi od samog tvorca i njegove ličnosti. Neretko je reč o potisnutim sadržajima ili skrivenim željama koje nesvesno preusmeravamo na fantazije.

 


 

PSIHOANALIZA I FANTAZIJE

Ego, kao racionalna instanca ličnosti, ponaša se po principu realnosti i osnovni zadatak je da na osnovu testiranja realnosti obezbedi zadovoljenje potreba na primeren način i stoga fantazije nisu na njegovoj  „strani“. Ne samo da zanemaruju princip realnosti, već su one vođene i pod snažnim uticajem principa zadovoljstva. Tvorac psihoanalize, Sigmund Frojd smatra da fantazije u odraslom dobu predstavljaju duševni zabran koji katkad dopušta ljudima da uživaju u zabranjenim izvorima zadovoljstva.

 

 

Kroz umetničke tvorevine i dela jasno možemo videti kako se potisnute fantazije probijaju u spoljašnji svet i na taj način se pretvaraju u nešto što je ipak društveno prihvatjlivo. Česte koje srećemo u raznim oblicima umetnosti jesu različite vrste agresivnog ponašanja, fantazije moći i sile, incesti i sve ono što se kosi sa društvenim normama.

 

 

 

SEKSUALNE FANTAZIJE

Kada je reč o seksualnim fantazijama, najvećim tabuom među fantazijama, najčešće su one koje sadrže scene agresivnog ponašanja. Česte su one u kojima osoba fantazira da je vezuju ili na neki drugi način muče. Ove osobe se verovatno nose sa određenim psihičkim nemirom ili traumom. Fantazije koje imaju kompenzatornu ulogu jesu one u kojima osoba fantazira da je drugi kažnjava. Najčešće se pojavljuju nakon nekog velikog uspeha. Frojd je ovaj fenomen video kao nemogućnost osobe da prihvati krivicu jer je je uspešnija i bolja od  sopstvenih roditelja i smatrao je da svaka fantazija sadrži element ispunjenja želje.

 

„U radu fantazije uživa, dakle, čovek onu slobodu od spoljašnje stege koje se u stvarnosti odavno odrekao.“- Sigmund Frojd.

 

TEKST: ANA VUKMIROVIĆ

Ana Vukmirović je apsolvent psihologije i ljubitelj fotografije.

Kako prepoznati manipulatore?

Kako prepoznati manipulatore?

Žrtva umne manipulacije ne zna da je žrtva. Za nju su zatvorski zidovi nevidljivi, te ona i dalje veruje da je slobodna – Aldous Huxley.   Da li ste znali da manipulatori koriste slične tehnike zastrašivanja kao i psihopate?   Psihopate su vešti manipulatori, ljudi