Tag: lek

Zašto je dobro piti topli kakao?

Zašto je dobro piti topli kakao?

Kakao je napitak koji smo svi pili kao mali. Često su nam bake kuvale kao poslasticu umesto čokoladnog mleka. Da li ste znali koliko je zapravo zdrav i na koje sve načine deluje na organizam?

Zašto je propolis univerzalan lek?

Zašto je propolis univerzalan lek?

Propolis spada u najznačajnije prirodne lekove današnje medicine. Sa njegovim lekovitim svojstvima lako je prepoznatljiv i znatno tražen. Jedan od najbitnijih antibiotika prirode, propolis je poznat još od davnina.

Maslačak i njegova lekovita svojstva

Maslačak i njegova lekovita svojstva

Maslačak jeste trajna zeljasta biljka, za koju mnogi ne znaju da ima razna lekovita svojstva. Ova biljka cveta u proleće, odlikuju je jarko žuta boja cveta, zeleni listovi nepravilnog oblika i stabljika koja u sebi kada se otvori ima belu lepljivu tečnost.

 


 

O MASLAČKU

Maslačak nakon sazrevanja postaje seme koje je bele boje. Deca najčešće obožavaju kada maslačak sazri, zbog semena koje se blagim duvanjem vetra rasejava i rasprostire kao neki padobran koji leti svuda.

 

 

Ovaj cvet se može naći na livadama, napuštenim njivama, pustim mestima i travnjacima. On od lekovitih materija sadrži kalijum, smolu, eterično ulje i 40 odsto inulina koji je smešten u samom korenu maslačka. Listovi takođe sadrže neke lekovite i dobre izvore materija, kao što je tri odsto gvožđa i 18 odsto vitamina.

 

 

LEKOVITA SVOJSTVA MASLAČKA

Maslačak je od velike pomoći kod raznih oboljenja, on popravlja krvnu sliku, čisti organizam, dobar je u borbi protiv ekcema i gihta, ublažava reumu, pomaže u lučenju žuči i leči jetru.

 

 

Maslačak je takođe i diuretik, jer sadrži dosta kalijuma koji se kombinuje u prevenciji i lečenju plućnih bolesti. Koristi se i za raznovrsna jela, kao dekoracija ili za pravljenje raznih salata, čorbi, turšija, izuzetna je zamena za kafu. Koristi se i kao tinktura, a sušeni maslačak se i cedi i dobija se medicinski sok.

 

 

KAKO NAM MOŽE POMOĆI?

Maslačak je biljka koja je pogodna i za ljude koji imaju problema sa peskom ili kamenom u mokraćnim kanalima, pomaže i ublažava bolove. Neki ljudi takođe beru maslačke kako bi od njega napravili sok koji ublažava stomačne tegobe, kao salatu koja pročišćava krvne sudove i našem organizmu daje veliki izvor vitamina, kao sirup koji je idealan za imunitet, protiv prehlade i za dobro varenje, kao čaj koji pomaže u izbacivanju viška vode iz organizma i deluje protiv anemije.

 

 

Ova biljka je idealna i za osobe koje imaju povišeni šećer, holesterol, upalu jetre, glavobolju , žučni kamenac, problema sa vidom i pomaže u borbi protiv celulita. Koristi se i kao čaj za decu protiv malih boginja, ospica i prehlade. Od njega se prave i razna ulja koja pomažu u nezi kože.

 

 

LEČENJE TUMORA

Postoje i neka istraživanja koja su sprovodili naučnici, gde su utvrdili da je maslačak izuzetni lek i da njegovi cvetovi pomažu u lečenju teške bolesti kao što je tumor na određenim mestima. Medicinski se ispituje, tako da je sasvim moguće da se konačno pronađe lek za neke vrste tumora i da tako budu spaseni svi ljudi koji vode bitku sa ovom teškom bolešću. Međutim, vrlo važno je znati da je sve to u naučnim i medicinskim rukama.

 

 

Osvrnite se oko sebe, priroda ima leka za sve, svaki cvet, drvo, biljka ili životinja imaju svoju funkciju i svoj zadatak i svrhu zbog čega su tu. Nemojte gaziti i uništavati biljke, čuvajmo prirodu, a ona će nam zauzvrat dati lek i izlečiti nas.

 

 

TEKST: EMILIJA STOJMENOVIĆ

Emilija Stojmenović je studentkinja Novinarstva na Filozofskom fakultetu u Nišu, a rodom je iz Vranja. U slobodno vreme voli da čita knjige, piše pesme i obožava prirodu.

Kako priroda utiče na čoveka?

Kako priroda utiče na čoveka?

Naučnici kažu da čovek ima urođenu potrebu da bude povezan sa prirodom. A kako to priroda utiče na nas?     ŠUME, REKE, ZELENILO Još kao mali najviše vremena smo provodili u šumama, pored reka, tako gde je bogatstvo zelenila. Bili smo znatiželjni, zanimala nas 

Ćilibar − moć prirodnog nakita

Ćilibar − moć prirodnog nakita

Nakit predstavlja modni dodatak koji pripadnice ženskog pola nose u različitim dobima svog života. Vremenom se menjaoa ali uloga mu je ostala ista, on upotpunjava modne kombinacije. Pravi se od različitih materijala, boja I u neobičnim oblicima. Sve to predstavlja normanu pojavu u svetu mode. 

Muzika kao terapija

Muzika kao terapija

Muzika je je umetnost stvaranja uređenih odnosa između tonova. Ali pored tonova, čini se da ona uređuje i odnose među ljudima.

 


 

O POJMU MUZIKE

Muzika je oduvek bila važan deo života ljudi i poseduje tri osnovna elementa: melodiju, ritam i harmoniju. Stvaranje, izvođenje, važnost, a nekad i definicija muzike veoma su zavisne od kulture i socijalnih aspekata. Muzika se deli u žanrove i podžanrove, ali njihove granice i veze ponekad zavise od lične interpretacije.

 

 

Sama reč muzika potiče od grčkog μουσική τέχνη (mousikē téchnē), što je u prevodu umetnost muza, od čega se zadržala samo prva reč − muza. Dalje se svetom proširio latinski oblik musica, koji je uglavnom opisivao ugodne zvukove. Upravo je takav oblik najčešći u svetskim jezicima. Mnogi muzikolozi i interpretatori su pokušali da definišu muziku, pa se za muziku  može reći da je umetnost koja se izražava pevanim i/ili sviranim tonovima, raznim zvukovima, šumovima i tišinom između njih.

 

 

SOCIOLOŠKI ASPEKTI MUZIKE

Mnogo je primera o važnosti muzike i njenoj ulozi u društvu i životu čoveka, baš zbog toga što se muzika nalazi svuda, pa čak ne možemo ni da zamislimo kako bi svet izgledao da nje nema. Martin Luter postavljao je muziku odmah iza teologije, a u prošlosti je muzičko obrazovanje bilo sasvim uobičajeno, pogotovo za više slojeva društva.

 

 

Popularnost muzičkih festivala godinama ne jenjava, a Evrovizija proširuje pojam Evrope duboko u Aziju. U muzici nema pravila, pa preko nje možemo upoznati neke nove kulture i njihovu muziku, što dovodi do stvaranja novih muzičkih stilova. Čak je i himna, svečana pesma, jedan je od osnovnih državnih simbola, što nam govori koliko je muzika važna za društvo.

 

 

MUZIKA I NJENO TERAPEUTSKO DEJSTVO

Od davnina su poznati uticaji muzike na ljudska osećanja, pa je i ova grana lečenja davno zaživela. Prvi je uticaje muzike na dušu opisao Al-Farabi negde između 9. i 10. veka, već u 17. veku ljudi su došli do zaključka da muzika i ples izvrsno pomažu kod melanholije i očaja. Jer ona nas opušta, smiruje i sastavlja. Daje sam snagu i motivaciju da se borimo sa svojim osećanjima.

 

 

Okupira naše vreme i misli, pa je uz muziku sve što radimo mnogo lakše. Sa njom se saosećamo, poistovećujemo i odlučujemo, jer tako hladimo naše misli, punimo svoje baterije i dobijamo moć da donosimo nove odluke. Ona je uvek tu u duševnim rastrojstvima, pa pevajući neku pesmu ili svirajući neku melodiju, oslobađamo se od anksioznosti i napetosti jer pažnju i koncentraciju posvećujemo upravo njoj. Tako se rane brže zacele.

 

 

Melodije su različite i postoji određeni zvuk za svako moguće raspoloženje. Sigurno svako od nas ima neku omiljenu pesmu koja odmah izmami osmeh na lice i natera na ples – u tome i jeste njeno terapeutsko dejstvo. Smanjuje nivo stresa, anksioznosti i depresije i koketira sa našim umom poput nežnog dodira prirode.

 

 

Koliko je muzika magično otkriće govori nam i palindrom Muzika je jak izum, jer zaista bez nje ništa ne bi bilo isto. Ona je jednostavno bitan deo života svakog od nas i ima moć da nas podseti na određene trenutke, tako da se uvek lakše setimo lepih životnih momenata. Muzika je prirodan lek, koji valja svakodnevno koristiti. Tako da, za savršen dan, preporučujemo šoljicu kafe uz obaveznu dnevnu dozu omiljene muzike!

 

 

TEKST: JELENA TRAJKOVIĆ

Jelena Trajković je studentkinja prve godine Novinarstva na Filozofskom fakultetu u Nišu. Zaljubljenik je u muziku i poeziju, koju u slobodno vreme i sama stvara.

Placebo efekat- čudotvorna moć ili mit?

Placebo efekat- čudotvorna moć ili mit?

Prvo ne naškodi – ovo je jedno od najvažnijih načela lekarske prakse, a formulisao ga je „otac medecine“ Hipokrat još u petom veku pre nove ere. Osnovno pitanje je da li lekari krše ovo načelo prepisujući placebo? Ukoliko pacijent oseti pobošanje usled placebo efekta, čak