Tag: jezik

Upotreba žargonizama u jeziku

Upotreba žargonizama u jeziku

U širem smislu, žargonom se može nazvati svaki neformalni i pretežno govorni varijetet nekog jezika. Žargon uglavnom služi za identifikaciju u komunikaciji unutar određene društvene grupe koja je slična po socijalnom statusu, zanimanju ili uzrastu. Društvene grupe koje komuniciraju u okvirima njezikekog žargona često povezuje 

Jezik svih Slovena – međuslovenski

Jezik svih Slovena – međuslovenski

Grupa jezikotvoraca na čelu sa holandskim lingvistom Janom van Stenbergenom došla je na ideju da stvori slovenski međujezik 2006. godine. Prvobitno nazvan slovianski, a potom medžuslovjansky, uloga ovog jezika je da olakša komunikaciju među svim slovenskim narodima, i pomogne onima koji ne pričaju nijedan slovenski jezik u komunikaciji sa Slovenima.

Šta je ksenoglosofobija?

Šta je ksenoglosofobija?

Ksenoglosofobija predstavlja strah od stranih jezika. Ovaj strah je vrlo poznat fenomen kako u psihologiji, tako i u lingvistici. Manifestuje se kao osećaj nelagodnosti, nesigurnosti i nervoze kada se od nas zahteva upotreba stranog jezika.

 


 

Nedavno istraživanje pokazalo je da među srednjoškolcima skoro dve trećine oseća nelagodu i strah kada treba da govore na stranom jeziku, a ako se problem ne rešava na vreme, taj strah se povećava što je osoba starija, te može doći do potpune blokade prilikom upotrebe stranih jezika.

 

 

Otkud ljudima strah od pričanja na stranom jeziku, kada je upravo osnovna funkcija jezika komunikacija i izražavanje. Čega se ljudi tačno plaše?

 

 

Strah od grešaka i nedostatak reči da bi se misao iskazala precizno i kompletno, najčešći su razlozi za strah. U ranim fazama učenja najsnažniji je strah od nesposobnosti da se misao iskaže jednako precizno kao na maternjem jeziku. Što se jezik više usavršava, taj strah se smanjuje, međutim, nikad ne iščezava potpuno; i dalje ostaje vrlo snažan, naročito pri komunikaciji sa izvornim govornicima.

 

 

Najčešći uzroci kod mlađih populacija jesu vršnjački pritisak – strah od toga da će ih društvo ismevati ukoliko se ne izražavaju pravilno, nedostatak motivacije, strah od podbacivanja i strah od negativne ocene. Kao rešenja navedenih problema mladi su naveli veći broj časova stranih jezika, manji akcenat na ocene i rad u manjim grupama, jer je tako strah od grešaka manji.

 

 

 

KAKO PREVAZIĆI STRAH?
Samo postojanje straha je dobar znak, jer se na taj način vaše telo priprema za potencijalne opasnosti ili snažne emocije. Trebalo bi preuzeti kontrolu nad strahom i nikako ne dopustiti da vas strah savlada ili sputava. Prvi korak ka tome je da priznate njegovo postojanje, posle čega će uslediti period oslobađanja.

 

Sledeća stvar jeste da iskoristite svaku priliku da vežbate, ne samo da će vas stalno vežbanje osloboditi straha, već ćete steći i neophodnu rutinu u verbalizaciji svojih misli na stranom jeziku. Upoznavanje sa tipičnim greškama – u svakom jeziku postoje tipične greške ili teže savladive jedinice. Kada shvatite da većina ljudi pravi iste greške, lakše ćete ih prihvatiti i vaše će jezičko samopouzdanje biti veće.

 

Zaboravite maternji – u trenucima kada govorite strani jezik, probajte da svoj maternji jezik ostavite po strani. Sukob dva jezika je neminovan, ali se i te kako može kontrolisati. Tačnije, probajte da dok govorite na stranom jeziku ne prevodite sa maternjeg, jer su u tom slučaju blokade česte i strah od nekompetentnosti veći.

 

 

TEKST: JOVANA MIHAJLOVIĆ

Jovana Mihajlović je iz Beograda. Student je završne godine Fakulteta za projektni i inovacioni menadžment, u Beogradu. Voli muziku, knjige i životinje. Večiti protivnik lažnog morala koji nam se svakodnevno servira na društvenim mrežama.

Kultura prema Isidori Sekulić

Kultura prema Isidori Sekulić

Život je kratak, ali trag od života može dugo trajati, rekla je najobrazovanija žena u Srbiji svoga doba. Ko je bila Isidora Sekulić, u kakvom vremenu je živela i šta je za nju bila kultura?   KO JE BILA ISIDORA SEKULIĆ? Isidora je bila književnica, 

Vodič kroz stilske figure u književnosti

Vodič kroz stilske figure u književnosti

Da li ste čuli za litotu i eufemizam? Znate li šta je simploha i palilogija? U nastavku možete pročitati i naučiti još nešto o stilskim figurama.     ŠTA SU STILSKE FIGURE? Stilske figure su poseban način izražavanja kojim se omogućava bolje iskazivanje željenog i 

Kulturni šok – Sudar kultura

Kulturni šok – Sudar kultura

Volimo da putujemo, vidimo nove stvari, upoznajemo se sa drugim zemljama i kulturama i uživamo u njihovim čarima. U prirodi ljudi i ljudskih društava jeste da razmenjuju i upoznaju se sa drugačijim kulturama. Sve to uglavnom budi uzbuđenje, zaprepašćenje, ali može doći i do zbunjenosti ili kulturnog šoka.

 


ŠTA JE KULTURNI ŠOK?

Kada otputujete u neku državu na letovanje, poslovni put, odmor, ili odlučite da se preselite jer smatrate da negde drugde možete napraviti bolje uslove da se ostvarite i napredujete, očekujete ispunjenost, zadovoljstvo ali neretko se dešava da se među novim okruženjem osetite dezorijentisano, što je sasvim normalno kada se sretnete sa nečim što je za vas novo i nepoznato. Koliko puta se desilo da kada odete negde pomislite u sebi: Šta je ovo ili Zbog čega je ovo ovako.. ?  Postajete otvoreni za nove informacije, ali kulturni šok može predstavljati mnogo više od same radoznalosti.

 

 

 

LJUDI SU BIĆA NAVIKE

Svako od nas navikao je na drugačiji način života i drugačiji raspored aktivnosti koji nam odgovara.  Kada se odlučimo na putovanje ili život u inostranstvu, trebalo bi da budemo spremni na promene jer iako mislimo da smo tolerantni i  spremni na promene i novine, promene nas mogu poremetiti.

 

 

Kada se nađemo u nepoznatoj sredini, potrebno nam je vremena da se prilagodimo, bio to jezik kojim se negde govori, njihov način ishrane i pripremanje hrane, smeštaj, ponašanje, pristup… Ako su nam neke od ovih stvari čudne i neshvatljive, treba da se zapitamo zašto nešto što je nama neprirodno nekom drugom je sasvim normalno. Možemo doći do zaključka da svi imaju drugačiji vid normalnog i standardnog života i da svako živi onako kako je navikao.

 

 

 

ELEMENTI KULTURNOG ŠOKA

Jezik i komunikacija – Ovo može biti i olakšavajući i otežavajući element. Takođe, postoje i načini neverbalne komunikacije kao što su gestovi, držanje tela koji se razlikuju u drugim zemljama (u Bugarskoj bi potvrdno odgovorili odmahivanjem glavom levo-desno, za razliku od nas koji da iskazujemo klimanjem glavom gore-dole, ne na grčkom znači da, u Indiji klimanje glavom istovremeno znači da i ne, na Balkanu coktanje uz odmahivanje glavom znači ne što je zapadnim zemljama veoma nadmeno).

Kodovi interakcije – Načini govora ili kretanja, načini pozdrava, zahvalnost, maniri, pravila…

Identitet – Ovo na neki način predstavlja posledicu prethodna 2 elementa. Vremenom će početi da se menja pogled na samog sebe i pored sticanja odgovarajućih jezičkih i komunikacijskih veština, dolazi i do promene želja, ukusa, interesa i načina života.

 

 

 

 

KADA SI U RIMU RADI ONAKO KAKO RIMLJANI RADE

Postoje razna pravila i običaji koje možemo naći neobičnim ili zbog kojih ćemo u nekoj zemlji ispasti nepristojni ili će nas čak dovesti do toga da prekršimo zakon.

 

U Japanu je nepristojno ako se ne ostavi napojnica.

U Francuskoj je nepristojno podeliti račun, Francuzi ne vole da pričaju o novcu.

U Grčkoj mahanje više predstavlja odbacivanje nego pozdrav.

U Indiji se smatra nepristojnim dodirivanje osobe suprotnog pola.

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zločin je fotografisati bez saglasnosti, kazna je velika a možete završiti i u zatvoru.

U Engleskoj i Australiji je strogo zabranjeno preskakanje reda gde god da se nalazite.

U Holandiji, gde je glavno prevozno sredstvo bicikl, nije dozvoljeno hodanje na biciklističkim stazama.

U Turskoj, Nemačkoj i Brazilu, pravljenje ok znaka (znak koji je popularan kao emodži i u kojem spajamo palac i kažiprst) rukama je isto što i pokazivanje srednjeg prsta.

Kao što smo napomenuli za Bugarsku, tako i u Albaniji odmahivanje glavom znači odobravanje.

U Singapuru se dobijaju velike kazne za žvakanje žvaka, hranjenje ptica i bacanje smeća bilo gde.

U Meksiku je normalno da ljudi budu obučeni u dugim pantalonama i rukavima iako je napolju toplo vreme.

U Japanu je nepristojno pojesti ili popiti sve jer je to za njih znak da vam ono što je servirano nije dovoljno.

U Nemačkoj se podrazumeva da kada naručite pomfrit, želite majonez kao prilog.

U Rejkjaviku je normalno ostaviti dete ili bebu ispred neke radnje samo, dok vi obavljate kupovinu.

 

 

 

 

KAKVE EMOCIJE DONOSI KULTURNI ŠOK?

Već smo napomenuli da kulturni šok predstavlja mnogo više od osećaja radoznalosti. Svako će drugačije reagovati na promene i okruženje. Pored radoznalosti, često dolazi i do osećaja odbačenosti, stresa, pritiska, nelagodnosti, usamljenosti, depresije ili čak idealizovanje sopstvene kulture. U određenim slučajevima, kulturni šok se može ispoljiti kroz gubitak identiteta ili alergije. Bez obzira na sve ove simptome, kulturni šok se reflektuje kroz neke faze.

 

 

 

 

FAZE KULTURNOG ŠOKA

Faza medenog meseca – Ova faza se zove još i turistička faza, karakteristična je za ljude koji putuju na odmor ili poslovni put baš iz razloga jer se na početku susret s novom kulturom vidi kao zabava i nešto uzbudljivo.

Faza kulturnog šoka – Nakon početne faze koja dovodi do oduševljenja, u ovoj fazi kulturnog šoka kod nekih se javljaju prvi problemi: novi jezik, nova pravila, drugačiji stil… Sve ovo može da postane preopterećujuće i počne da izaziva frustriranost, umor, usamljenost, konfuziju ili stres.

Faza prilagodjavanja – Smatra se da je ovo najduža faza i da se razlikuje za svakog. Nakon proživljavanja kulturnog šoka i stresa, dolazi do traženja rešenja za probleme koji su nastali zbog kulturnog šoka i prilagođavanje, nova kultura počinje da se ceni.

Faza akulturacije – Kada počne shvatanje i prihvatanje nove kulture, ljudi počinju da se uključuju u drugu kulturu i da sve ove simptome shvataju drugačije.

Šok povratka – Ovo je faza koja se dešava kada se ljudi vrate u svoju zemlju. Sopstvenu kulturu počinju da gledaju drugim očima.

 

 

 

KAKO SE NOSITI SA KULTURNIM ŠOKOM?

Postoje razni načini kako se sa ovim može suočiti.  Za početak trebalo bi da budemo spremni na kulturni šok i budemo svesni njega, nakon toga, trebalo bi da bez ikakvog straha razrađujemo komunkaciju sa drugim ljudima, da slušamo i pokušamo da naučimo njihov jezik, da što više upoznamo kulturu kako bi mogli što pre da joj se prilagodimo, da budemo spremni na greške, da budemo što više prilagodljivi i iskreni sa drugima, i najvažnije, da u svemu tome uživamo proživljavajući takvu vrstu avanture.

 

 

Važno je imati u glavi zašto ste se odlučili da putujete. Ako uspete da prevaziđete sve ovo, možete učiniti da vam putovanje predstavlja nešto što ćete pamtiti celog života kao lepo iskustvo. Ali za to je potrebno da prihvatite promenu i prihvatite različitost. Na kraju krajeva, kultura se ne može prilagoditi nama, ali se mi možemo prilagoditi njoj.

 

 

 

TEKST: SARA STOJČIĆ

Sara Stojčić je studentkinja Novinarstva na Filozofskom fakultetu u Nišu.

Saveti za brže učenje stranih jezika

Saveti za brže učenje stranih jezika

Učenje stranih jezika, upoznavanje sa različitim kulturama, običajima, praznicima drugih naroda je poput dobijanja novog života. Učenje stranog jezika utiče pozitivno na mozak, stvara veću mentalnu aktivnost, smanjuje uzroke nastanka demencije, poboljšava pamćenje i vašu kreativnost.      Ukoliko vam mogućnost komuniciranja sa osobom potpuno