Tag: feminizam

Zašto je sjajno biti žena?

Zašto je sjajno biti žena?

S obzirom na to da je protekli mesec mart mesec žena i Osmi mart, Internacionalni dan žena, želimo da se više govori o lepšem polu i o tome kako tokom cele godine treba davati značaj ženama i podržavati ih.  KAKO JE BILO NEKAD, A KAKO 

Ko je bila Mitra Mitrović?

Ko je bila Mitra Mitrović?

Kako je mart mesec posvećen ženama, tako će i ovaj tekst u tom duhu biti posvećen jednoj važnoj i pomalo zaboravljenoj ženi – Mitri Mitrović. Za Mitru se može reći da je bila mnogo toga – književnica, učesnica Narodnooslobodilačke borbe, feministkinja, aktivistkinja i borac. Takođe, 

Zašto su žene sve češće u ulozi muškaraca?

Zašto su žene sve češće u ulozi muškaraca?


Zbog čega danas često čujemo da većina žena preuzima ulogu jačeg pola? Devojke danas sve češće prve iniciraju takozvani prvi korak u odnosu sa muškarcima, i postaju preduzimljive. Da li su od sve snažnijih žena muškarci postali nesigurni, uplašeni i zabrinuti za svoj status i položaj u društvu ili su stvari ipak nešto drugačije? U nastavku teksta govorimo o okolnostima koje su navele ženske osobe da naizgled postanu snažnije, hrabrije i samostalne individue.


VREDNOST ŽENE – NEKAD I SAD

Slušajući priče naših majki i baka, često stičemo utisak da je ženska osoba sopstveni potencijal i životni smisao dobijala udajom. Bilo da su brakovi bili ugovoreni ili predstavljali prirodan sled okolnosti, proistekli iz ljubavi dva pojedinca – udaja je za ženu uslovno rečeno značila da je na pravom putu. Ukoliko bismo isključili pitanje da li je ta žena istinski bila srećna i ispunjena u bračnom životu koji joj je predodređen, istina je da je ona udajom dobijala prividnu sigurnost. Možda i zaštitu od svega onoga što bi nažalost pretilo jednoj slobodnoj ženskoj osobi decenijama unazad.

Drugim rečima, brak je značio da žena dobija zaštitu, ali samim tim i vrednost, jer je nečija supruga. Danas, žene imaju mnogo veći izbor u svojim životnim odlukama, a svoju vrednost iskazuju na osnovu sebi svojstvenih potencijala, mogućnosti i talenata.

SUKOB FEMINIZMA I TRADICIJE

Savremeno doba ozbiljno dovodi u sukob feminizam i tradiciju. Silna ženska borba da se izborimo za svoj položaj u društvu, ali i svoj status na privatnom i profesionalnom planu, donela je mnogo pozitivnih okolnosti za položaj žene u modernom dobu. U početku, reč je bila o ekonomskoj ravnopravnosti žena sa muškarcima u institucionalnom smislu. Međutim, kako svaka borba ima žrtve, tako i borba za feminizam nije izostavila posledice u savremenom društvu.

RADIKALNI FEMINIZAM

U tom smislu, značajno je pomenuti pojam radikalni femizinizam. Ova nova forma feminizma podrazumeva cilj da se promeni tradicionalna uloga žene u društvu napadom na brak i materinstvo, kao na tradicionalne vrednosti. Nažalost, većina ovakav stav povezuje sa osnovnim oblikom feminizma.

POJAM TRADICIONALNE ŽENE

Trebalo bi kao društvo da budemo svesni da ženska emancipacija i feminizam leži duboko ukorenjeno u tradiciji. Ukoliko bismo uzeli u obzir žene na Balkanu, primetili bismo da su one kroz svoje živote imale hrabrost, slobodu i odvažnost da se brane i sačuvaju svoju porodicu i najbliže od različitih opasnosti i uticaja. Na području Balkana u čestim ratnim okolnostima, u nedostatku muške zaštite, tradicionalna žena bila je prinuđena da i fizički brani svoj dom i ognjište.

Po čemu se takva žena razlikuje od savremenog prototipa feministkinje? Ni po čemu, osim po jednom – da savremenoj ženi nije potreban muškarac. Takvo gledište upravo možemo vezivati za stanovište koje podržava radikalni feminizam.

JEDINSTVO MUŠKARCA I ŽENE – KOMBINACIJA SNAGE SUPROTNOSTI

Ukoliko posmatramo društvo na dugoročnom nivou, jedinstvo između muškarca i žene daje određenu kombinaciju snage suprotnosti. Trenutne okolnosti su savremenoj ženi omogućile nezavisnost i slobodu. Svaka žena koja voli sebe i sve ono za šta danas ima mogućnost, trebalo bi da bude zahvalna na svemu što joj je nečija borba danas omogućila.

USKLAĐENOST IZNAD KONKURENCIJE

Činjenica da savremene okolnosti nude priliku i ženama da ostvare kompletnu individuaciju kao pojedinci, uslovljena je društvenim promenama. Takva pojava ne bi trebalo da spreči muškarce da ostvaruju sopstvene potencijale, već da ih motiviše na veće ambicije i poduhvate. U tom smislu, muškarci i žene danas bi trebalo da ujedine snage koje poseduju, umesto da jedni drugima predstavljaju konkurenciju.

TEKST: TAMARA VRANIĆ

Tamara Vranić ima 23 godine. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, na katedri za Menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture. U slobodno vreme uči španski jezik, uživa u čitanju kratkih priča, u putovanjima i druženju sa dragim ljudima. Interesuju je kultura i mediji, kao i pisanje, koje za nju predstavlja najlepši vid izražavanja misli i ideja.

Najčešće zablude o feminizimu

Najčešće zablude o feminizimu

Prema definiciji, feminizam je pokret koji se bori za rodnu ravnopravnost, odnosno za ista prava svih ljudi, bez obzira na pol i rod. Iako je definicija poprilično jednostavna, izgleda da još uvek nije svima jasna. Zbog toga danas postoji mnogo zabluda o feminizmu, tj. o tome šta zapravo jeste femizam i ko su feministi/kinje.

Položaj žene u društvu – nekada i sad

Položaj žene u društvu – nekada i sad

Kada pričamo o ne tako davnim vremenima, kada su živele naše bake, shvatamo da je biti žensko u to doba zaista bilo teško. U većini slučajeva roditelji su više pažnje preusmeravali na mušku decu, ne smatrajući oba pola podjednako važnim.

Ko su bile sufražetkinje?

Ko su bile sufražetkinje?

Pitanje za šta ćemo se angažovati nikada nije isključivo stvar naše odluke. Naše želje i vrednosti formiraju se u društvu u kome živimo, odnosno koje postavlja granice našem individualnom angažmanu. Nekada se razmišljalo – ako ženama date pravo glasa onda se gubi struktura društva i u redu je da umesto njih odlučuju njihovi očevi, muževi ili braća. Argument zbog kog žene nisu imale prava glasanja: smatrane su slabijim polom. Sufražetkinje su te koje su se izborile sa političko pravo glasa žene.

 


KO SU SUFRAŽETKINJE?

U Velikoj Britaniji sufražetkinje su bile pripadnice pokreta za uvođenje ženskog političkog prava glasa. Izrazom sufražetkinje opisivale su se pripadnice radikalne frakcije okupljene oko Ženske socijalne i političke unije. Sufražetkinje u Velikoj Britaniji su postajale kontroverznije time što su se koristile metodama direktne akcije kao što su vezivanje za pruge, podmetanje vatre u poštanskim sandučićima, razbijanje prozora, a ponekad i postavljanje manjih bombi.

 

 

Jedna od najspektakularnijih takvih akcija se dogodila kada je na konjskoj utrci, sufražetkinja Emili Dejvison, iskočila na hipodrom i bila nasmrt pregažena od strane kraljevog konja 1913. godine. Nakon tog događaja mnoge od njenih saradnica su bile zatvarane, na šta su reagovale organizovanjem štrajkova glađu.

 

 

 

USPEH BORBE

Uspehu borbe sufražetkinja je najviše pridoneo Prvi svetski rat, iako je na početku izazvao razdor u britanskom sufražetskom pokretu. U Britaniji je 1918. godine Parlament doneo zakon kojim je priznato pravo glasa kućevlasnicama iznad trideset godina, što je uključivalo i žene. U SAD gde je pravo već postojalo u pojedinačnim državama, žene su konačno izjendačene u pravu glasa Devetnaestim amandmanom američkog Ustava 1920. godine. U Britaniji su muškarci i žene potpuno izjednačeni novim zakonom 1928. godine.

 

 

 

POČECI FEMINIZMA

Feminizam je politička teorija koja predstavlja borbu za oslobođenje svih žena, tamnoputih, radnica i siromašnih žena, hendikepiranih, homo i heteroseksualnih žena, kao i belih, ekonomski privilegovanih žena. Feminizam na početku nije imao svoju teoriju nego je levitirao između liberalne teorije i socijalističkih doktrina.

 

 

 

LIBERALNI FEMINIZAM

Liberalni feminizam podrazumeva borbu za prava žena (pravo na razvod i drugo). Liberalnim pokretom su se obično vodile žene bele rase, one privilegovane koje su želele da unaprede svoje mesto u društvu. To je podrazumevalo priključivanje akademskom sloju i zadobijanje prava glasa.

 

 

 

SOCIJALISTIČKI FEMINIZAM

Teorijama socijalističkog feminizma nisu bila dovoljna prava, ove teorije zahtevale su jednakost. Pristalice ovog pokreta jasno su skandirale da borba mora postati šira – borba za jednakost društva. Svaka žena mora imati svoja prava, a struktura društva mora se menjati.

 

Continue reading Ko su bile sufražetkinje?

Ko su bile sestre Bronte?

Ko su bile sestre Bronte?

Kratak i tužan život sestara Bronte, kao i nedaće koje su ih zadesile, uspele su da stvore novo blago u književnosti. Pišući o intrigantnim temama, sestre Bronte su pokazale da su žene u nezavidnom položaju i praktično su otvorile put feiminizmu. Kontrastom njihove hrabre književnosti 

Egzistencijalizam – biti ili ne biti?

Egzistencijalizam – biti ili ne biti?

Drugi svetski rat je, pored mnogih postavljenih društvenih i političkih pitanja, obnovio jedno koje je progonilo čovečanstvo od samog postanka. To je pitanje egzistencije i njene suštine. Glavna tvrdnja egzistencijalista bila je da Egzistencija prethodi esenciji. Nju je postavio francuski filozof Žan Pol Sartr, začetnik 

Šta je feminizam doneo?

Šta je feminizam doneo?

Feminizam je zbir društvenih pokreta i ideologija čiji je cilj definisanje, uspostavljanje i branjenje jednakih političkih, ekonomskih, kulturalnih i socijalnih prava žena. Zalaže se za oslobođenje žena od nasilja, seksizma i tradicionalnih ženskih uloga (domaćice, supruge, majke, seksualnog objekta) i za prihvatanje žene kao celokupne ličnosti.

 


 

 

ČEMU TEŽI BORBA?

Pokret se takođe bori za ostvarenje ekonomske i političke ravnopravnosti žena. Posebno se bavi ukazivanjem na postojanje opresije u svakodnevici, njenom predočavanju javnosti i tretmanu žrtava. Ideja pokreta je ujedinjenje žena kako bi se prevazišla diskriminacija. U početku je pokret bio ograničen samo na žene, da bi u kasnijim periodima počeo da uključuje i muškarce kao aktiviste. Feministkinje smatraju da je patrijarhat, kao dominacija muškaraca nad ženama, osnovna vrsta ugnjetavanja, koja se provlači kroz sve sfere života. Poznat feministički slogan „lično je političko”  ukazuje na to da pojedinačna represija u kući, muža nad ženom, stvara globalnu represiju u društvu, muškarca nad ženom.

 

 

 

NASTANAK FEMINIZMA

Feminizam je nastao u zemljama Zapadne Evrope, kao posledica industrijske revolucije i kapitalizma. Kako je manufaktura kao način proizvodnje robe počinjala da stari, tako je i feminizam napredovao, zbog pojava mašine i smanjenja potreba za radnom snagom prvenstveno muškaraca. To se najbolje videlo za vreme Prvog svetskog rata, kada su žene u fabrikama u potpunosti zamenile muškarce.

 

 

 

FEMINISTIČKI TALASI

 Prvi talas feminizma, poznatiji kao borba žena za pravo glasa. Feministikinje koje se bore za pravo glasa su sufražetkinje. Drugi talas feminizma  je trajao od 60-tih do 80-tih godina 20. veka. U ovom periodu žene počinju da se zalažu za borbu protiv nasilja, edukaciju žena, reproduktivna prava, pravo na abortus… Treći talas, koji je počeo 90-tih se na početku borio protiv seksualnog uznemiravanja na radnom mestu i povećanju broja žena na moćnim pozicijama. On nije imao konkretan cilj za razliku od prva dva.

 

 

 

GRUPE FEMINIZMA

Radikalni feminizam – problemi kao što su muško nasilje nad ženama, silovanje, žensko ropstvo I pornografija.

 

Socijalistički feminizam – naglašava nužnost zajedniče akcije sa drugim potlačenim grupama I klasama – antiimperijalističkom pokretu, radničkim organizacijama, levim političkim strankama, a u novije vreme antiglobalizmu.

Continue reading Šta je feminizam doneo?

Kako je mini-suknja pokorila svet?

Kako je mini-suknja pokorila svet?

U svim su bojama, kraće su i malkice duže, sa karnerima i bez, teksas, karo, svilene i kožne. Nalaze mesta u ormarima gotovo svih devojčica, devojaka, ali i žena. Tako malene, a razorile su čitav društveni poredak, dobro poznate i većini omiljene — mini-suknje.