Tag: ekologija

Održivost i moda – mogući spoj ili trik ekologa?

Održivost i moda – mogući spoj ili trik ekologa?

Modna industrija se tradicionalno fokusirala na brze promene trendova i masovnu proizvodnju, često zanemarujući ekološke i socijalne posledice. Međutim, u poslednjih nekoliko godina, sve veći broj ljudi postaje svestan negativnih uticaja ove industrije na životnu sredinu. I to kao što su zagađenje vode i vazduha, 

Izumiranje životinjskih vrsta

Izumiranje životinjskih vrsta

Biodiverzitet predstavlja pojam postojanja različitih vrsta živih bića na planeti Zemlji. Što se tiče samog koncepta, on obuvata sveukupnu floru i faunu. Međutim, u poslednjih nekoliko godina dolazi do izumiranja sve više vrsta, tako da se danas smatra da svake godine zauvek nestane oko 10 

Kako očuvati životnu sredinu za vreme praznika?

Kako očuvati životnu sredinu za vreme praznika?

Započinjemo novu godinu i praznična euforija se polako bliži kraju. Sabiramo utiske, pripremamo se za životne obaveze koje smo ovih dana stavili na pauzu i polako se vraćamo svojim rutinama. Dok nas još uvek drži osećaj da je vreme usporilo, pravi je trenutak da se osvrnemo na navike u kojima smo proveli praznike. Hajde da razmislimo kako one utiču na našu životnu sredinu jer za nju nema pauze. Nudimo vam par saveta koje biste u budućnosti mogli da primenite, ukoliko već niste, da vaš praznični duh postane i održiv.


VIŠAK HRANE NA PRAZNIČNOJ TRPEZI

Ono što nam možda i najviše ispunjava praznike jeste trpeza. Novogodišnja i božićna jela spremaju se na pretek i hrane bude više nego što možemo da pojedemo. Prema poslednjim istraživanjima stručnjaka, u Srbiji se godišnje baci 770.000 tona hrane. Da praznična hrana ne završi u otpadu, pre svega, možemo bolje isplanirati količinu koju ćemo spremiti. Trudite se da tokom obroka u tanjir ne stavite količinu koju ne možete celu da pojedete. Ostatke možete uvek adekvatno odložiti za kasnije, a ono što nije jestivo može biti kompostirano. Delite jela koja ostanu sa drugima u svojoj okolini ili se raspitajte kako možete da donirate hranu ugroženima u svojoj zajednici.

DARIVANJE POKLONA I ČUVANJE ŠUMA

Nakon razmenjivanja novogodišnjih poklona, ne ostaje samo poklon, već i gomila ukrasnog papira. Milioni kilograma papira za umotavanje svake godine završe na deponijama, čime se doprinosi globalnom otpadu i ugrožavanju šuma. Ukoliko vam je ostalo puno ukrasnog papira od ovih praznika, sačuvajte ga i iskoristite za sledeće prilike darivanja. Trudite se da uvek koristite korišćeno dokle god je to moguće. Do sledećih praznika možete istražiti i kreativne načine za pripremanje iznenađenja, koji ne uključuju korišćenje papira. Japanska tradicija furošikija praktikuje korišćenje tkanine za višekratnu upotrebu da se uvije poklon, tako se smanjuje otpad, ne koristi papir i samim tim – štede se šume.

KADA SE ZAVRŠI MAGIJA NOVOGODIŠNJE JELKE

Ukoliko ste kupili pravo drvo za praznike, raspitajte se kako možete da ga reciklirate nakon korišćenja. Potražite savet od lokalnih proizvođača. Raspitajte se za rasadnike koji iznajmljuju i neguju drveće tokom čitave godine. Velike količine bačenih stabala se raspadaju na deponijama i slobodno ispuštaju metan u atmosferu. U budućnosti kupite drvo sa busenom i obezbedite mu mesto gde se može posaditi. Ako ste se opredelili za plastičnu, veštačku jelku, koristite je još mnogo godina, kao i svoje novogodišnje ukrase. Čuvajte ih, neka postanu vaša tradicija, a nove ukrase pravite sami od prirodnih materijala.

TEKST: JELENA VUJKOVIĆ

Jelena Vujković je završila studije Srbistike, nedavno magistrirala i sada se prepušta svim poslovima koji gaje ljubav prema jeziku, izražavanju i kreativnosti. Trudi se da bude društveno odgovorna, gaji veliku ljubav prema prirodi i poštuje život oko sebe.

Urbano zelenilo – Beograd i klimatske promene

Urbano zelenilo – Beograd i klimatske promene

Beograd je u poslednjih 12 godina izgubio četvrtinu svojih zelenih površina. Sa svega 20% ukupne površine grada pod zelenilom, što je duplo manje od evropskog proseka, kako navodi kolektiv Ministarstvo prostora, Beograd je pri dnu liste zelenih gradova. Zelenilo u urbanim zonama od velikog je 

Specijalni rezervat prirode Zasavica

Specijalni rezervat prirode Zasavica

Prošle su hiljade godina otkako su džinovi u močvarnim predelima severne Mačve izvajali krivudave rečice od tokova Save i Drine, a moćni zmajevi prošli kroz rastresitu zemlju i proželi je snagom i plodnošću. Tako su makar priču o nastanku rečice Zasavice i prelepih mačvanskih meandra 

Sapuni za kosu i deo ekološkog osvešćivanja

Sapuni za kosu i deo ekološkog osvešćivanja

Trend ekološkog osvešćivanja se uspešno nastavlja, a mi ćemo se pridružiti čuvarima prirode i približiti vam sapune za kosu.


KAKO SAPUNI ZA KOSU POMAŽU ČUVANJU PRIRODE?

Svi znamo da je prvi veći trend smanjenja plastike počeo sa papirnim kesama. Jedni su to prihvatili, drugi su se bunili, dok nekima nije bilo važno. Nakon toga, možda neprimetna promena  desila se u kafićima. Umesto plastičnih, počelo je korišćenje papirnih slamčica. To su samo dve stvari koje se svakodnevno koriste u ogromnim količinama, pa tako i njihova ekološka zamena pozitivno utiče na smanjenje zagađenosti. U nastavku teksta saznaćete zašto su sapuni za kosu dobri.

RAZLIKA IZMEĐU TEČNOG I ČVRSTOG ŠAMPONA

Razlika između tečnog i čvrstog šampona je upravo u pakovanju. Tečnost se nalazi u plastičnoj bočici, dok je čvrstom šamponu, to jest sapunu potrebno samo parče papira ili kartona da se spakuje. Razmislite i sami o tome. Koliko plastičnih bočica se nalazi u vašoj kozmetici – šampon, balzam, kreme, maske, pasta za zube i slično?

KOJE SU PREDNOSTI SAPUNA U ODNOSU NA ŠAMPON ZA KOSU?

Kao prvu prednost, izdvojili bismo sam sadržaj. Sapuni za kosu su koncentrovaniji od šampona zato što u šamponu postoji određena količina vode koja i jeste zaslužna za njegovo tečno stanje.

Druga prednost je finansijske prirode. Vek trajanja sapuna je prilično duži od šampona. Iako je u trenutku kupovine sapun skuplji, sigurno je isplatljivije na duži period.

Treća prednost je spas za putoholičare. Koliko puta ste spakovali šampon i strahovali da će se otvoriti pod pritiskom u torbi? Možda ste iz tog razloga odustali da nosite šampon na put, pa kada stignete na destinaciju, jurite u prodavnicu i kupujete prvo što vidite. Sapun za kosu se sigurno neće razliti, a zauzima manje mesta nego šampon.

VRSTE SAPUNA ZA KOSU

Kako je ovaj trend sve popularniji, tako se na tržištu mogu naći razni proizvodi. Još jedna od prednosti sapuna za kosu je ta što je većina pravljena od prirodnih sastojaka, bez potrebe da se dodaju bilo kakvi veštački mirisi ili boje.

Možete pronaći sapun za: masnu, suvu ili normalnu kosu, farbanu i oštećenu, za volumen i jačanje, protiv peruti ili opadanja. Neki od sastojaka koji se koriste za izradu sapuna su: ricinus, argan, makadamija, avokado, kokos, kakao maslac, mango maslac, hibiskus, kopriva, magareće mleko, cimet, nana, lavanda…

Možete i sami zaključiti. Osim što ćete doprineti očuvanju prirode, takođe možete imati savršenu kosu i uživati u rapsodiji poptupno prirodnih mirisa.

TEKST: STAŠA STOŠIĆ

Staša Stošić je kreator pisanog sadržaja sa fokusom na marketing. Nakon dugogodišnjeg rada u restoranu, odlučila je da svoju ljubav prema pisanju stavi na prvo mesto i usavrši kroz razne edukacije poput Copy radionice, NLP treninga, SEO kursa i slično.

Borba za šume – pluća planete

Borba za šume – pluća planete

Šume su oličenje zdravlja. Magična mesta u kojima je priroda netaknuta, u  svojoj punoj moći, gde život vrvi i napreduje. Kao što pročišćavaju vazduh koji dišemo, šume pročišćavaju i psihu od stresa, anksioznosti i depresije. Boravak u njima pozitivno utiče i na krvni pritisak, pored 

Bacanje hrane – apsurdni problem današnjice

Bacanje hrane – apsurdni problem današnjice

U svetu trenutno gladuje oko osamsto dvadeset devet miliona ljudi. Isti taj svet proizvodi toliko hrane da može nahraniti čitavu populaciju bez problema. Ipak, na godišnjem nivou otpisuje se 1.3 milijarde tona jestivih namirnica i to kao nepotrebni višak, koji uglavnom završava na deponijama. Glad 

Milijarde za očuvanje planete − Ivon Šonard

Milijarde za očuvanje planete − Ivon Šonard

Ukoliko imamo bilo kakvu nadu za uspešnu planetu, a kamoli biznis, biće potrebno da svi uradimo ono što možemo sredstvima kojima raspolažemo. Ovo je ono što mi možemo da uradimo – rekao je u pismu 14. septembra ove godine osnivač i vlasnik brenda Patagonija, Ivon Šonard. U pismu je zvanično saopštio javnosti da donira svoju kompaniju od tri milijarde dolara za borbu protiv klimatskih promena. Njegov glavni cilj je očuvanje planete.


 

ZA PLANETU NAJBOLJI POTEZ

Ivon se sa svojom porodicom odrekao svih deonica i celokupnog profita kompanije. Usmerio ih je ka posebno organizovanoj neprofitnoj organizaciji. Ona će novac koristiti za borbu protiv klimatskih promena. Ova kompanija, prodajom planinarske, sportske odeće zaradi oko 100 miliona dolara godišnje. Više nego smelim potezom, Ivon je u svojoj 83. godini šokirao svet u kojem profit vredi više od života, gde pojedini imaju sve, a mase nemaju ništa.

 

 

 

Milijarderi imaju moć da reše mnoge goruće probleme čovečanstva. Ipak, većina njih zapravo najviše doprinosi njihovom stvaranju. Ivon se sa svojom uspešnom kompanijom oduvek borio da napravi promene u sistemu. Ovakva odluka pravi je šah-mat kapitalizmu i načinu na koji trošimo resurse.

 

 

 

ZEMLJA JE NAŠ JEDINI AKCIONAR

Zemlja je naš jedini akcionar – glasi naziv Ivonovog pisma na sajtu brenda Patagonija. Ovaj zanimljivi čovek, zaljubljenik u prirodu i planinar, pre 50 godina počeo je da izrađuje odeću za planinare i njima slične. Krenuo je kao zanatlija, pažljivo birajući materijale koji su kvalitetni i održivi. Imao je na umu da izgradi biznis koji neće biti štetan za planetu. Nije trebalo dugo da se kvalitet Patagonije prepozna i brend je postao vredan stotine miliona dolara.

 

 

 

Ivon kaže da nikada nije želeo da bude biznismen. Bilo je dovoljno da od zarade može da plati račune. Želeo je da njegova porodica i zaposleni mogu da žive, a sve ostalo uložio je u aktivizam. Patagonija finansira mnoge akcije koje se bore protiv klimatskih promena, a sada će 100 odsto deonica kompanije pripadati planeti.

 

 

 

EKSTREMNA ODLUKA ILI NE?

U vremenu kada smo navikli da imamo i želimo mnogo više nego što nam je potrebno, ovakva odluka, u svakom smislu, izgleda ekstremno. Da li možemo da zamislimo sebe da se odreknemo čitavog bogatstva radi dobrobiti zajednice? Često nam je teško da se odreknemo i najmanjih svakodnevnih pogodnosti koje, kada se pomnože na globalnom nivou, doprinose klimatskim katastrofama. Napor treba da ulažemo svi. To je poruka koju je Ivon poslao svetu ličnim primerom, pogotovo onima koji mogu imati najveći uticaj.

 

 

 

DOVOLJNO JE MNOGO MANJE NEGO ŠTO SMO SVESNI

Ovo je velika lekcija konzumerizmu. Patagonija već godinama pokušava da nauči svoje korisnike da im je dovoljno mnogo manje nego što zapravo misle. Njihova posvećenost vidi se i u programu pod nazivom Nosi Nošeno, kojim su obezbedili svojim kupcima da popravljaju njihovu staru odeću umesto što će kupiti novu.

 

 

Prošlo je 50 godina otkako smo pokrenuli naš eksperiment u odgovornom biznisu i ovo je samo početak – rekao je Ivon i dodao da: Uprkos svojoj veličini, Zemljini resursi nisu beskonačni i jasno je da smo premašili njene granice. Ali, ona je otporna. Možemo spasiti našu planetu ukoliko se tome posvetimo.

 

 

 

TEKST: JELENA VUJKOVIĆ

Jelena Vujković je završila studije Srbistike, nedavno magistrirala i sada se prepušta svim poslovima koji gaje ljubav prema jeziku, izražavanju i kreativnosti. Trudi se da bude društveno odgovorna, gaji veliku ljubav prema prirodi i poštuje život oko sebe.

Ekološki značaj sopstvenih boca za vodu

Ekološki značaj sopstvenih boca za vodu

Otpad mora da je magična reč. Kada prestanu da nam služe iz ovih ili onih razloga, stvari se odjednom pretvaraju u nešto što više nije naša briga, nije naša odgovornost, pretvaraju se u otpad. Da li smo ikada razmišljali o stvarima nakon što smo ih