Tag: dela

Poseban stil i jedinstven pisac – Gijom Muso

Poseban stil i jedinstven pisac – Gijom Muso

Biti pisac i trajati u današnje vreme, kada je sve digitalizovano, zaista je veliki izazov za čoveka. Puno je slučajeva gde se pisci na pola puta obeshrabre i odustanu od svog cilja, ali ne i Gijom Muso. On danas ponosno nosi titulu jednog od najpoznatijih 

Principi i značaj holističke komunikacije

Principi i značaj holističke komunikacije

Komunikacija je bitna u svim životnim oblastima. Za njeno unapređenje važno je znati da se ona uči, što znači da se svako može učiti uspešnom komuniciranju, ako ima želju i volju. Komunikacija može biti verbalna i neverbalna. Prva označava komunikaciju usmenim i pisanim govorom, što 

Ivo Andrić – simbolika mostova u njegovim delima

Ivo Andrić – simbolika mostova u njegovim delima

Na sam pomen ovog pesnika, prva asocijacija mogu biti mostovi. Ivo Andrić je tvorac mnogih poznatih dela i neretko se dešava da u njegovim delima naiđemo na motiv mostova. Šta oni zapravo predstavljaju? Da li imaju neko skriveno značenje? U nastavku teksta, bavili smo se mostovima kao večitim simbolom Andrićevih dela. 


 

BIOGRAFIJA

Ivo Andrić je bio jugoslovenski pisac. Rođen je 1892. godine u Travniku. Umro je u Beogradu 1975. godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost. Neka dela po kojima je poznat jesu: „Ex Ponto“, ,,Nemiri“, ,,Na Drini ćuprija“, ,,Travnička hronika“, ,,Gospođica“, ,,Priča o vezirovom slonu“, ,,Prokleta avlija“, ,,Lica“, „Most na Žepi“.

 

 

 

UMETNOST SIMBOLIKE U DELIMA

Ako malo bolje razmislimo i pogledamo neka Andrićeva dela, možemo uočiti motiv koji se iznova ponavlja – mostovi. Ivo Andrić je na osnovu te simbolike pokušao da pokaže određene stvari. Njegov cilj je bio da takvom simbolikom pokaže ravnopravnost. Ukazuje na to da su svi jedno.

 

 

Upravo tu versku ravnopravnost i empatiju možemo primetiti u njegovim najpoznatijim delima kao što su roman „Na Drini ćuprija“ i  pripovetka „Most na Žepi“. U tim delima, konflikt između vera ne postoji, svi su povezani pomoću, već poznatog motiva – mostova.

 

 

 

MOSTOVI

Andrićeva shvatanja o mostovima možemo pročitati u proznom tekstu pod naslovom „Mostovi“. U tom tekstu možemo videti Andrićeva razmišljanja. To nam daje priliku da se upoznamo sa namerom koju je imao kada je koristio ovaj simbol.

 

 

O značenju mostova kaže: „Od svega što čovek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetiji, opštiji od hramova. Svačiji i prema svakom jednaki, korisni, podignuti uvek smisleno, na mestu na kome se ukrštava najveći broj ljudskih potreba, istrajniji su od drugih građevina i ne služe ničem što je tajno i zlo.“

 

 

 

MOSTOVI KOJI NAS SPAJAJU

Kao što možemo primetiti, Andrić daje veliki značaj mostovima. Oni su za njega nešto sveto, nešto što povezuje ljude, a samim tim i njhove živote, potrebe i osećanja. Te veze koje se ostvare postaju neraskidive. Neraskidive su upravo zbog mostova. Njima je neophodna ta druga obala, drugo ljudsko biće, druge emocije kako bi ispunili svrhu svog postojanja.

 

 

Mostovi uvek služe za dobro, nikad za zlodelo. U tome je njihova posebnost i značaj. Mostovi predstavljaju simbol ljudske pobede nad raznim nedaćama. Prepreke kroz koje čovek prolazi jesu zahtevne, ali ih ljudi pomoću mostova prevazilaze. Povezivanje srca i osećanja, ljudska potreba za srodnom dušom i za ljubavlju. U tome je suština simbola mostova. Dokle god taj simbol postoji, postojaće i neraskidiva i sveta veza između ljudi.

 

 

TEKST: ANDRIJANA POPOVIĆ

Andrijana Popović je studentkinja novinarstva na Filozofskom fakultetu u Nišu. Ljubitelj je psihologije, umetnosti i muzike.

Pablo Neruda – pesnik ljubavi i bunta

Pablo Neruda – pesnik ljubavi i bunta

Pablo Neruda, revolucionar i diplomata, koji je prosipao dušu u mastilu na papiru, čije je srce kucalo među redovima njegove poezije. Ko bi rekao da čovek satkan nitima politike zapravo ima dušu nežnu poput pera i da mu je upravo to pesničko pero donelo Nobelovu 

Koliku moć imaju reči koje (ne) izgovaramo

Koliku moć imaju reči koje (ne) izgovaramo

Neprestano slušamo stavove da treba delati, a ne pričati, jer od reči nema apsolutno ništa. Ali, da li su i reči dela?   Nekada oštre poput noža, ogrebu nas tako da ih nikada ne zaboravimo. Nekada meke poput pera, dodirnu nas, te zauvek pamtimo njihovu