Tag: boje

Kako slažemo i kombinujemo boje?

Kako slažemo i kombinujemo boje?

Iako živimo u vremenu gde je moguće kombinovati više različitih boja u jednom autfitu, i dalje postoje pravila koja jasno definišu dobar ukus prilikom odabira boja raznih modnih komada. Neka od tih pravila su poznata odavno dok se veliki broj njih vremenom i promenama u 

Psihološki trikovi u reklami

Psihološki trikovi u reklami

Reklamiranje predstavlja komunikaciju između proizvođača ili preduzeća, koje nudi određeni proizvod ili uslugu i potrošača. Cilj reklame jeste da ubedi potrošača da kupi određeni proizvod ili uslugu. S obzirom na činjenicu da živimo u vremenu koje nam nudi ogroman broj proizvoda različitih brendova, proizvođači se 

Boje u različitim kulturama

Boje u različitim kulturama

Zahvaljujući globalizaciji, postali smo nesvesni koliko nas oblikuje kultura iz koje potičemo. Lako zaboravljamo da svojim ponašanjem, pokretima i odećom šaljemo poruku sagovornicima, ali se ta poruka menja u zavisnosti upravo od kulture primaoca. U daljem tekstu ćemo sa vama podeliti kakvo značenje imaju boje u različitim kulturama širom sveta.


 

 

CRVENA

Kao boja ruže koja je posvećena boginji Afroditi, crvena je uspostavljena u antičkoj kulturi kao boja ljubavi. Istovremeno je povezivana sa bogom rata Aresom. Ova nekada muška boja u zapadnjačkoj civilizaciji izražava strast, bes, opasnost, ali i glamur. U Kini je simbol sreće, a u Indiji plodnosti i lepote. Ljudi u Južnoj Africi je gledaju kao boju žalosti, dok je Tajlanđani nose nedeljom da bi odali počast bogu Sunca − Siru.

 

 

 

NARANDŽASTA

Nacionalna boja Nizozemske predstavlja boju slavlja još od antičkog perioda. Kasnije je u zapadnjačkoj kulturi postala simbol jeseni. U egipatskoj kulturi se povezuje sa žaljenjem, dok u Aziji se smatra svetom. Amerikanci su uspeli da iskombinuju sva značenja narandžaste kroz praznik Noći veštica.

 

 

 

ŽUTA

U evropskoj civilizaciji žuta je stekla epitet boje sunca, nade i vitalnosti, ali i izdaje, ljubomore, sramote i lošeg novinarstva. U Japanu je, pak, simbol uzvišenosti. Na Tajlandu se nosi u znak počasti tamošnjem kralju.

 

 

 

ZELENA

Nacionalna boja Irske se nekada povezivala sa nesrećom i neizvesnošću, pa su zla mitska bića upravo ove boje. Egipatsko shvatanje zelene kao boje prirode danas je univerzalno uz značenje rasta i novog početka. U Severnoj Americi je simbol bogatstva, u Meksiku nezavisnosti, a u Aziji plodnosti i mladosti.

 

 

 

PLAVA

U većini kultura, plava simbolizuje muževnost, ali je u Kini ženska boja. U Egiptu se vezuje za sreću. Ipak, u Evropi i Indiji predstavlja kraljevsku boju, iako je do 13. veka važila za boju drugog reda. Svoje negativno značenje tuge i melanholije duguje Geteovim Patnjama mladog Vertera. Kao simbol poverenja, zaštitni je znak američke digitalne kulture.

 

 

 

TEKST: TIJANA DIMIĆ

Tijana Dimić je po zanimanju filolog Anglista, a u slobodno vreme se bavi pisanjem, glumom i modom. Najveći san joj je da vodi svoju autorsku emisiju na televiziji.

Šta podrazumeva efekat Purkinje?

Efekat Purkinje se često naziva i Purkinjeov pomak, koji zapravo predstavlja tendenciju da se vrh oka pomeri ka plavom kraju sa dosta boja pri niskim nivoima osvetljenja kao deo adaptacije na tamu.     O EFEKTU Ovaj efekat dobio je ime po češkom anatomu Janu 

Holi  – Najšareniji festival na svetu

Holi – Najšareniji festival na svetu

Šta vas prvo asocira na proleće? Prva visibaba, sve se budi… Za stanovnike Indije je to praznik Holi.     ŠTA JE HOLI?  Holi je religijski hinduistički festival, koji postoji već mnogo vekova poreklom iz Indije. Poznat je i kao Festival boja, Praznik cveća, Festival 

Da li znate pomoću čega prepoznajemo lica?

Da li znate pomoću čega prepoznajemo lica?

Fusiformna vijuga je struktura mozga, u obliku girusa, koja je uključena u različite procese koji imaju veze sa vizuelnom obradom, razumevanjem lica kao i mnogim drugim funkcijama. Ukoliko dođe do oštećenja ove moždane strukture može doći do ozbiljnih senzorno-perceptivnih poremećaja.

 


 

ŠTA JE FUSIFORMNI GIRUS?

Fusiformni girus jeste girus mozga koji je zapravo deo slepoočnog i tilnog režnja koji je uključen u aspekte kao što su vizualno prepoznavanje reči i lica ili identifikacija kategorija. Anatom Emil Huške iz Nemačke je prvi put opisao ovaj girus, jer su ovu strukturu označili pod tim imenom, jer je u sredini bila šira nego na krajevima, ličivši na vretenasti oblik. Moždana kora sadrži mnoštvo savijanja i brazda koje ovom organu daju naborani izgled toliko karakterističan i da ga svi znamo. Ti nabori povećavaju ukupnu površinu mozga, tako da se više neuronskih jezgra može grupisati i time dolazi do povećanja sposobnosti obrade informacije.

 

 

 

 

 

FUNKCIJE FUSIFORMNOG GIRUSA

Glavna funkcija fusiformnog girusa uključuje obradu vizuelnih informacija, razlikovanje objekata i samo identifikovanje. Pored vizuelne obrade, ova moždana struktura učestvuje i u kognitivnim procesima poput memorije, multisenzorne inteligencije ili percepcije. S obzirom na jezik ovo područje mozga je uključeno u aspekte kao što su semantička kategorizacija, pronalaženje i generalizovanje reči, razumevanje metafora ili veza između pravopisnih i fonoloških komponenata koji obrađuju informacije, učestvuju u prepoznavanju istinitih i lažnih sećanja kao i u spontanom kodiranju.

 

 

 

 

Dolazi i do vezivanja toga da je fusiformni girus mogao da ima bliski funkcionalni odnos sa kutnim girusom , jer je ova funkcija uključena u obradi boja. Ova vijuga komunicira sa vizuelnim putem i kutnim girusom tako da bi samim tim to moglo da omogući povezivanje boja i oblika. Samim tim što tačna funkcionalna važnost ovog girusa još uvek nije jasna, dolazi do istraživanja da on može učestvovati i u neurološkim stavkama koje se odnose na obradu i prepoznavanje važnosti informacija i to:

 

 

Obrada boja

Prepoznavanje lica

 Prepoznavanje tela

 Prepoznavanje reči

Utvrđivanje karakteristika unutar kategorija

 

 

PREPOZNAVANJE LICA

Pored svega imamo i fusiformno područje lica koje važi za jedno od najpoznatijih struktura u ovom delu mozga, ono je smešteno na bočnoj površini sredine fusiformne vijuge i igra presudnu ulogu u identifikaciji lica, kao i prepoznavanju sopstvenog lica. Postoji i određena rasprava u zdravstvenoj zajednici o tome da li je ova regija posvećena isključivo samo obradi lica ili može biti od koristi i u prepoznavanju drugih predmeta. Međutim, fusiformni girus i samo fusiformno područje lica nisu jedina regija mozga koja olakšava identifikaciju lica.

 

 

 

 

 

VIZUELNA SLEPOST

Kada govorimo o fusiformnom girusu ne možemo a da ne navedemo neke od povezanih poremećaja koje može uzrokovati oštećenje ovog moždanog dela i tu imamo bolest prosopagnozija ili vizuelna slepost, a to je stanje koje karakteriše nemogućnost prepoznavanja poznatih lica kao i sopstveno. Ovaj poremećaj može proizaći iz izolovanih lezija u vretenastom području lica fusiformnog girusa, poznato je i da ostale funkcije koje su uključene u vizuelnu obradu, poput obrade teksta ostaju netaknute kod pacijenata sa prosopagnozijom, ali kada se to stekne posledica lezije na fusiformnom girusu se obično javlja kod odraslih, dok u kongenitalnoj prosopagnoziji subjekat nikada ne razvija sposobnost prepoznavanja lica.

 

 

 

 

 

SINESTEZIJA I DISLEKSIJA

Sledeći problem koji može prouzrokovati oštećenje struktura girusa jeste sinestezija , a to je neurološko stanje koje stimuliše senzorni put da kreira nehotično iskustvo u drugom senzornom putu na primer: videti boje kada se čuju određeni zvukovi, muzika u boji itd. Još jedan od problema koji je povezan sa manjom aktivnošću i gustoćom sive stvari girusa jeste disleksija, to je poremećaj koji uzrokuje zbunjenost i samim tim narušava tačnost i jasno čitanje slova, rečenica ili teksta.

 

 

 

 

 

HALUCINACIJE LICA

Pored svih ovih problema i poremećaja imamo još jedan problem, a to je halucinacija lica. Tu je povećana neurofiziološka aktivnost u predelu lica koja može da izazove halucinacije lica, bilo realistične ili crtane i može biti halucinacija izazvana lekovima.

 

 

TEKST: EMILIJA STOJMENOVIĆ

Emilija Stojmenović je studentkinja Novinarstva na Filozofskom fakultetu u Nišu, a rodom je iz Vranja. U slobodno vreme voli da čita knjige, piše pesme i obožava prirodu.

Šta je zapravo terapija bojama?

Šta je zapravo terapija bojama?

Jeste li razmišljali nekada o tome koliko stvari na koje ne obraćamo toliko pažnje mogu da utiču na nas i naše raspoloženje? Na primer stvari koje svakodnevno radimo: oblačenje, modni detalji, ishrana, uređivanje prostora u kome živimo… Da li sve to negde može da utiče 

Da li boje određuju rod?

Da li boje određuju rod?

Od momenta kada roditelji iščekuju rođenje deteta počinje kupovina odeće, ćebenceta, zavesa i tepiha. U današnje vreme sve više je moderno porodično otkrivanje pola bebe. Naravno, ukoliko će na svet doći devojčica iz balona izleću roze konfetice, dok ukoliko će se roditi muško dete, podrazumeva