Bogovi grčke mitologije su bili predstavljeni kao obični ljudi, imali su svoje vrline, mane i ljudsku narav, ali su ujedno bili svemoćni i besmrtni. Mogli su da budu višeg ili nižeg ranga, a to je zavisilo od poštovanja ljudi, odnosno od toga koliko su im ljudi posvećivali hramove, koliko su ih slavili i poštovali. Bogovi višeg ranga živeli su na Olimpu, najvišoj grčkoj planini, pili su nektar i hranili se ambrozijom.
NASTANAK BOŽANSTVA
Bilo je 12 Bogova: Zevs, Hera, Posejdon, Demetra, Hermes, Atina, Apolon, Artemida, Afrodita, Hefest, Ares i u početku na dvanaestom mestu bila je Hestija, ali ju je kasnije zamenio Dionis. Prvo je postojao samo Haos (nered, opšte ništavilo), iz njega je nastala Gea (zemlja) koja je po bez ikakvog muškog elementa rodila Urana (nebo). Oni su bili prva Božanstva i zamišljani su u ljudskom obliku.
Iz njihove veze nastaju prvi Titani, šest muških i šest ženskih. Najmlađi od njih, Hronos (vreme) zbacio je svog oca sa vlasti i postao vladar sveta zajedno sa svojom suprugom Rejom. Budući da je izdao svog oca plašio se da ga ne dočeka ista sudbina, te je tako proždirao svoju decu odmah po njihovom rođenju. Reja ga je prevarila kako bi spasila jedno od njihove dece, pa je Hronosu umesto Zevsa podmetnula kamen. Kada je odrastao, Zevs je savladao svog oca i primorao ga da vrati njegovu braću i sestre: Heru, Posejdona, Demetru, Hestiju i Hada. Ostali Bogovi, izuzev Afrodite koja je rođena iz morske pene, smatraju se Zevsovom decom.
VRHOVNI BOG
Zevs je Bog neba i groma, vrhovni Bog i vođa Bogova. Na Zemlju šalje oluje, sneg i kišu. Predstavljen je kao najmoćniji i najmudriji među Bogovima kome niko nije smeo da se suprotstavi i od čijeg su strašnog udara groma svi drhtali. Zlatni orao kojeg je stalno držao pored sebe bila je njegova sveta ptica, a neretko je uzimao i njegov oblik. Kao i sam Zevs, orao je predstavljao simbol snage, hrabrosti i pravde. Iako je bio oženjen, Zevs je imao mnogo afera i vanbračne dece sa drugim Boginjama, smrtnicama i nimfama. Zbog toga se stalno sukobljavao sa suprugom Herom koja je zbog ljubomore proganjala Zevsove ljubavnice i njihovu decu.
ZAŠTITNICA BRAKA I ŽENA
Kao zaštitnica braka i udatih žena, Hera je veoma cenjena i poštovana Zevsova supruga. Kažnjavala je neverstvo i svetila se suprugovim ljubavnicama. Ona se u mitologiji javlja u svečanim odorama sa krunom na glavi, odnosno polosom. To je kruna koju su nosile samo najznačajnije boginje. Često je predstavljena sa narom u ruci koji simbolizuje zdravu krv, ali i smrt. U slikarstvu je prikazivana na različite načine, a postoji slika na kojoj je predstavljena u kolima koja vuku paunovi koji su kasnije postali njen simbol.
BOG MORA I ZEMLJOTRESA
Posejdon je Bog mora i zemljotresa, Zevsov stariji brat, koji sa sobom nosi zlatni trozubac, a poseduje i kočije koje vuku morski konji sa zlatnim grivama, a kada bi bio ljut, uvređen ili uznemiren, udario bi trozupcem o tlo i tako izazivao brodolome, zemljotrese i oluje. Njegova supruga je bila prelepa morska nimfa Amfitrita koja mu je rodila sina Tritona. Prema jednoj verziji, Posejdon ju je ugledao kako pleše u očevoj palati i odmah mu se dopala, dok ju je u drugoj verziji oteo. Ni on, kao ni Zevs, nije bio veran svojoj supruzi, te je tako imao mnogo ljubavnica.
BOGINJA ŽITA I PLODNOSTI
Demetra je Boginja žita i plodnosti. U homerskim himnama bila je opisana kao donositeljica dobra. Njeni simboli su narcis, klas i bumbar. Postoji mit o tome kako su nastala godišnja doba. U njemu Demetra živi divan život sa ćerkom Persefonom sve dok Had, gospodar podzemlja, zaljubivši se u nju ne odluči da je otme i odvede kod sebe u podzemlje. Kada je Demetra to saznala godinu dana je tugovala, a za to vreme zemljom je vladala glad i sva žetva je bila uništena.
Zevs je sklopio dogovor sa Hadom koji je pristao na to da Persefona svake godine šest meseci provodi sa majkom na Olimpu, a ostalih šest meseci sa njim u podzemlju. Kada je Persefona sa Demetrom na Zemlji sve cveta i zemlja je plodna, to je period proleća i leta, a kada se vrati Hadu u podzemlje, Demetra tuguje i sve počinje da vene, što je period jeseni i zime.
BOG TRGOVINE I LOPOVA
Hermes je Bog trgovine i lopova, kao i pismonoša Bogova. Na sandalama i šlemu je imao krila, a u ruci je uvek držao skiptar. Odmalena je bio lukav, pa je jednom prilikom, još u pelenama, ukrao bratu Apolonu stado bikova koje je uspešno sakrio tako da ih je Apolon jedva pronašao. Njegovi simboli su petao, lira, kornjača i sunčani šešir sa krilima. Bio je i pratilac duša koje je odvodio u Had, a smatrali su ga Božanskim prevarantom. Imao je veliko potomstvo.
Continue reading Bogovi grčke mitologije