Tag: Bog

Rumi – Najpoznatiji mistik i poetik

Rumi – Najpoznatiji mistik i poetik

„Imena nisu važna. Ruža bi mirisala i kada bi se drugačije zvala“ Naši profili na društvenim mrežama prožeti su citatima persijskog sufiste, ali da li mu znate ime? Iako nam u svom poznatom citatu, Rumi nagoveštava da imena nisu važna, ime Mevlana Dželaludin Rumi morate 

Lajbnicovo učenje o monadama

Lajbnicovo učenje o monadama

Gotfrid Vilhelm Frajher fon Lajbnic, nemački je filozof, a rođen je 1646. godine u Lajpcigu. Bavio se matematikom, diplomatijom, mehanikom, optikom, pravima i istorijom, a dao je i veliki doprinos u oblastima fizike i tehnologije, biologije, psihologije, medicine i geologije. Najvažnija dela koje je napisao 

Običaji i verovanja slovenske kulture

Običaji i verovanja slovenske kulture

 Jezik je često čuvar veoma starih slojeva kulture. Pojedine fraze i sintagme izgovaramo mehanički, a da nismo ni svesni semantičkog jezgra iz kojeg su se izdvojile. U daljem tekstu možete otkriti koja se to skrivena značenja kriju iza rečenica koje izgovaramo svakodnevno.

 


 

PIJAN KAO MAJKA

Postoje dve pretpostavke kojim se objašnjava ovaj izraz. Prvi se odnosi na nedovoljno razvijenu medicinu i lekarstvo u prošlosti zbog koga su majke tokom porođaja, da bi ubrzale i olakšale sam proces uzimale alkohol kako bi se mišići karlice opustili i bol smanjio. Druga pretpostavka se vezuje za Slovene i njihovo korišćenje ovog termina. Oni su ovaj termin upotrebljavali tako što su ga vezivali za Majku Zemlju. Kod primitivnih naroda je postojalo verovanje da je Majka Zemlja sveopšta majka − praroditeljka celog živog sveta. Da bi mogla da ispuni tu svoju primarnu funkciju, funkciju reprodukcije, morala je biti obilato natopljena vlagom i kišom. Svakog proleća je tako zemlja postajala natopljena, napojena prolećnim vodama − pijana Majka Zemlja.

 

 

DA KUCNEM U DRVO

Sigurno ste nekada čuli ovaj izraz, a možda ga i dalje koristite i čak stvarno kucate u nešto drveno. Ovaj običaj potiče iz slovenske kulture i koristili su ih Sloveni kada su želeli kucanjem u drvo duhovima staviti do znanja da čovek računa na njihovu dobrotu i tako su se štitili od zla.

 

 

DABOGDA

Stari Sloveni su poštovali kišu i toplotu kao elemente od kojih je zavisio ljudski život. Tako su imali svoj posebni kult Sunca, Dajbog (Dažbog, Dabog, Dažbog, Daba) je predstavljao boga Sunca i vatre. Njega je stvorio Svarog, vrhovni bestelesni bog, prastvoritelj svetoga neba koji je bio jedan od centralnih figura slovenske mitologije. Već u imenu (daj+bog), odnosno bog koji daje prepoznajemo ovu nama poznatu konstrukciju, a to davanje se odnosi na Sunce i sunčevu toplotu, a Dažbog, kao bog Sunca, smatrao se davaocem života na Zemlji.

 

Continue reading Običaji i verovanja slovenske kulture

Sve što niste znali o anđelima

Sve što niste znali o anđelima

Verovatno smo se bar jednom u životu zapitali ko ili šta su zapravo anđeli, kako izgledaju, koja je njihova uloga i da li, na kraju krajeva, uopšte postoje, ili su samo plod naše mašte. Većina nas zamišlja anđele kao antropomorfna bića, sa velikim belim krilima,