Šta je feminizam doneo?

Šta je feminizam doneo?

Feminizam je zbir društvenih pokreta i ideologija čiji je cilj definisanje, uspostavljanje i branjenje jednakih političkih, ekonomskih, kulturalnih i socijalnih prava žena. Zalaže se za oslobođenje žena od nasilja, seksizma i tradicionalnih ženskih uloga (domaćice, supruge, majke, seksualnog objekta) i za prihvatanje žene kao celokupne ličnosti.

 


 

 

ČEMU TEŽI BORBA?

Pokret se takođe bori za ostvarenje ekonomske i političke ravnopravnosti žena. Posebno se bavi ukazivanjem na postojanje opresije u svakodnevici, njenom predočavanju javnosti i tretmanu žrtava. Ideja pokreta je ujedinjenje žena kako bi se prevazišla diskriminacija. U početku je pokret bio ograničen samo na žene, da bi u kasnijim periodima počeo da uključuje i muškarce kao aktiviste. Feministkinje smatraju da je patrijarhat, kao dominacija muškaraca nad ženama, osnovna vrsta ugnjetavanja, koja se provlači kroz sve sfere života. Poznat feministički slogan „lično je političko”  ukazuje na to da pojedinačna represija u kući, muža nad ženom, stvara globalnu represiju u društvu, muškarca nad ženom.

 

 

 

NASTANAK FEMINIZMA

Feminizam je nastao u zemljama Zapadne Evrope, kao posledica industrijske revolucije i kapitalizma. Kako je manufaktura kao način proizvodnje robe počinjala da stari, tako je i feminizam napredovao, zbog pojava mašine i smanjenja potreba za radnom snagom prvenstveno muškaraca. To se najbolje videlo za vreme Prvog svetskog rata, kada su žene u fabrikama u potpunosti zamenile muškarce.

 

 

 

FEMINISTIČKI TALASI

 Prvi talas feminizma, poznatiji kao borba žena za pravo glasa. Feministikinje koje se bore za pravo glasa su sufražetkinje. Drugi talas feminizma  je trajao od 60-tih do 80-tih godina 20. veka. U ovom periodu žene počinju da se zalažu za borbu protiv nasilja, edukaciju žena, reproduktivna prava, pravo na abortus… Treći talas, koji je počeo 90-tih se na početku borio protiv seksualnog uznemiravanja na radnom mestu i povećanju broja žena na moćnim pozicijama. On nije imao konkretan cilj za razliku od prva dva.

 

 

 

GRUPE FEMINIZMA

Radikalni feminizam – problemi kao što su muško nasilje nad ženama, silovanje, žensko ropstvo I pornografija.

 

Socijalistički feminizam – naglašava nužnost zajedniče akcije sa drugim potlačenim grupama I klasama – antiimperijalističkom pokretu, radničkim organizacijama, levim političkim strankama, a u novije vreme antiglobalizmu.

 

Liberalni feminizam – podržavaju one feminstkinje koje veruju u postojeći društveni sistem, kog treba popraviti a ne rušiti. Zakonodavstvo je, smatraju, jedina metoda kojom će se uvesti rodna ravnopravnost, a najvažniji zadatak je podstaći žene na obrazovanje i političku participaciju.

 

Fokusi feminizma u 21. veku su postizanje jednakih građanskih i političkih prava muškaraca i žena, prava na abortus i besplatnu kontracepciju, borba protiv silovanja u braku i silovanja generalno. Takođe tu je borba za  jednake plate muškaraca i žena i jednaka prava na radnom mestu, borba protiv seksualne eksploatacije i seksualnog roblja, povećanje ženske solidarnosti.

 

 

 

PRAVO GLASA

Duže vreme osnovna ideja feminizma je bila politička sloboda i pravo glasa. Prve suverene države koje su dodelile prava glasa na izborima ženama su bile Novi Zeland, Norveška, Finska, Kanada, Britanija, Nemačka, Holandija, Austrija. Skoro sve zemlje Zapadne Evrope su ženama dale glas odmah posle Prvog svetskog rata, izuzev Francuske, gde su žene mogle da glasaju 1944. Švajcarska je uvela pravo glasa ženama tek 1990. U Srbiji, tj. tada Jugoslaviji, žene su mogle da glasaju od 1945. Zemlje koje na neki način ograničavaju pravo glasa ženama su Liban, Saudijska Arabija, UAE. U Vatikanu žene nemaju pravo glasa, jer su jedini izbori konklave, gde učestvuju isključivo muški kardinali. U 2012. godini, 8% svetskih lidera su bile žene, a 2% njih su bile na predsedničkim mestima. Procenat žena u parlamentima širom sveta 24,5% od celokupnog broja poslanika na globalnom nivou.

 

 

 

DA LI JE CILJ OSTVAREN?

Feminizam je kroz svoju istoriju nailazio na različite reakcije, na odobravanja i podršku onih koji su se osećali obespravljeno i uskraćeno , ali i na kritike i osude onih kojima bilo koji vid društvenog napretka nije bio od koristi. Feminizam je doneo mnoge pozitivne promene, a sama ideja je zaživela prvenstveno na prostoru razvijenih zemalja što je doprinelo aktivnijem učešću žena u politički život, a samim tim i na jačanje njihovog uticaja kada je u pitanju donošenje odluka od političkog značaja.

 

 

 

U nerazvijenim državama, iako postoje pokušaji da se feminizam učvrsti i da se skrene pažnja na problem isključivanja žena iz političkog života, oni ostaju u senci drugih društvenih problema kojima su nerazvijene zemlje opterećene. Shodno tome, može se jasno videti da je struja feminizma, iako ne u potpunosti i svuda, ipak uspela da bar delimično ostvari svoj glavni cilj u odredjenim delovima sveta, ali je potrebno još dosta promena da bi društvo prihvatilo ženski rod kao autoritativne članove populacije i odbacilo dvostruke standarde i tradicionalne okvire koji su se nametali ženama kroz istoriju.

 

TEKST: ADELINA SRETENOVIĆ

Adelina Sretenović je studentkinja sociologije na Filozofskom fakultetu u Nišu, uživa u analiziranju međuljudskih odnosa, upoređivanju različitih kultura i u savetovanju bliskih ljudi. Voli prirodu, umetnost, muziku i sve ono što budi stvaralačku kreativnost



1 thought on “Šta je feminizam doneo?”