Search Results: ana pavićević

Psihologija novca i uticaj na čoveka

Psihologija novca i uticaj na čoveka

U današnjem svetu, novac predstavlja jedan od najvažnijih faktora čija je uloga da egzistencijalno i materijalno obezbedi čoveka, te mu tim putem omogućava lagodniji i lakši način života.   UTICAJ NA RAZVOJ ŽIVOTNIH STAVOVA Nesumnjivo je da novac kao neizostavan segment života svake indvidue može 

Razlika između karme i sudbine

Razlika između karme i sudbine

Koncepti sujeverja, religijskih verovanja i opravdavanje postojanja više sile oduvek su iziskivali brojne različitosti i sukobe mišljenja među ljudima i društvenim grupama. Svako verovanje koje sačinjava osnovne principe određene religije, samim tim određene kulture, u sebi nosi jasno definisane postulate koje ljudi svojevoljno odlučuju da 

Društvene manipulativne tehnike − indulgencija

Društvene manipulativne tehnike − indulgencija

Fenomen manipulacije i manipulativnih tehnika indulgencija ne zahvata isključivo marketinško-komunikološki aspekat, nego može da se posmatra kroz različite vidove ljudskih delovanja i društvenih promena koje su obeležile određene epohe tokom ljudske istorije. Posmatrajući društvo kroz vekove kao sistemsku celinu, ističe se činjenica da su položaj i uticaj pojedinca ili grupe igrali veliku ulogu u celokupnom društvenom delovanju.


 

SREDNJI VEK
U mnogim istorijskim i filozofskim spisima, doba srednjeg veka se označava kao mračno doba, jer je celokupno društvo bilo podvrgnuto raslojavanju i potpunom uticaju crkve u svakoj sferi socijalnog života. Srednjovekovna religiozna učenja bila su neprikosnovena, što je omogućavalo crkvenim licima potpuno delovanje nad stanovništvom i punopravan legitimitet u odlukama različitog karaktera.

 

 

OPROŠTAJNICE
Srž manipulativnog delovanja crkve leži u takozvanim indulgencijama, odnosno oproštajnicama grehova koje su sveštenici i pape prodavali ljudima putem robno-novčane razmene, u svrhu potpunog duhovnog, moralnog i religioznog pročišćenja. Glavni postulat koji je potkrepljivao indulgencije temeljio se na činjenici da je Bog vrhovni gospodar ljudskog sveta i da su svi ljudi i sva bića podređeni isključivo njemu.

 

Continue reading Društvene manipulativne tehnike − indulgencija

Najpoznatije manipulativne tehnike

Najpoznatije manipulativne tehnike

Era masovnih medija i interneta kao najveće globalne kompjuterske mreže za razmenjivanje i deljenje sadržaja za sebe vezuje niz prednosti i pogodnosti u komunikološkom, digitalnom i marketinškom smislu, gde se oglašavanje različitih vrsta brendova i proizvoda širi nemerljivom brzinom.     Činjenica je da živimo 

Simbolička značenja u reklamama

Simbolička značenja u reklamama

Reklamama predstavlja se sastavni i ponekad najzastupljeniji deo sadržaja koji se plasira putem masovnih medija, sa ciljem ubeđivanja i informisanja određenog dela javnosti, odnosno potencijalnih potrošača. Posmatrano sa ekonomskog aspekta, upečatljivo odrađena reklama nije sama po sebi trošak već investicija, jer određenom brendu ili kompaniji 

Da li smo postali taoci retuširanih fotografija?

Da li smo postali taoci retuširanih fotografija?

Činjenica da je pojava interneta kao globalno rasprostranjene računarske mreže iz korena promenila dotadašnji tok istorije i koncept tehničko-medijske slike u svetu figurira i danas, svakodnevno prikazujući različite mane i vrline učešća u virtuelnom svetu. Internet je postao sinonim za brzinu, jednostavnost i korisnost i opravdano je okarakterisan kao nepresušni izvor beskonačnog broja informacija. Sredinom prve decenije 21. veka svet zahvata ekspanzija društvenih mreža, koje kako vreme odmiče, postaju glavni, podrazumevani i modernizovani vid komunikacije i razmenjivanja informacija na internetu, što se zadržalo na svetskom nivou do dan-danas.

 


 

Pojava društvenih mreža Fejsbuk, Instagram i Tviter je doprinela pravoj svojevrsnoj onlajn revoluciji, te ove mreže neverovatnom brzinom uspevaju da dosegnu milione pratilaca i sledbenika, koji korišćenjem aplikacija uživaju nepisano pravilo u vidu slobodnog deljenja, objavljivanja i slanja raznolikog medijskog sadržaja. Interaktivno deljenje različitih vrsta sadržaja korisnike virtuelno informiše i nadopunjuje njihova interesovanja, uporedo okupljajući ih oko različitih trendova koji su u tom trenutku popularni i široko plasirani.

 

 

SAVRŠENI ŽIVOT INSTAGRAM INFLUENSERA

Prema brojnim istraživanjima sociologa, psihologa i teoretičara medija, u većini slučajeva korisnici na društvenim mrežama (pretežno Instagramu i TikToku-u) pokušavaju da prikažu koncept tzv. savršenog života, odnosno žele da predstave sliku svog života ulepšavajući je i oduzimajući joj po njihovom mišljenju nepotrebne i manje bitne detalje, uporedo je lišeći svakog vida realnog i stvarnog života. Takođe, činjenica da se ovim tehnikama služe ponajviše slavne i uticajne poznate ličnosti, a zatim i marketinške agencije i različite svetske medijske imperije, dovodi do toga da srž ove problematike doseže viši nivo.

 

 

Poenta problematičnosti jeste zapravo u činjenici da poznate ličnosti kao osobe od autoriteta prezentuju ne tako realnu sliku života svojim ciljnim grupama, koje čine uglavnom tinejdžeri u osetljivim godinama i deca, koja su svakako još uvek neformirane ličnosti. Takve pojave na indirektan ili vrlo direktan način umeju da štetno utiču na pomenute ciljne grupe, delujući veoma destruktivno na samopouzdanje, samopoznaju, emocije, pogled na svet, kao i na odnos prema okolini, jer korisnici putem sadržaja dobijaju iskrivljenu sliku realnosti.

 

 

STANDARDI LEPOTE I IDEALNOG IZGLEDA PLASIRAJU SE PUTEM DRUŠTVENIH MREŽA

Detalji iskrivljenosti realne slike života na društvenim mrežama takođe mogu da se tumače i kroz tzv. standarde lepote, upućeni najčešće ženama, devojkama, pa i devojčicama. Obrađene i retuširane fotografije do neprepoznatljivosti, koncept idealnog ženskog tela, i prikazivanje skupocenih materijalnih stvari u velikoj meri mogu da utiču na samopouzdanje, psihičko zdravlje i širenje psiholoških poremećaja, te da neposredno teraju pratioce i korisnike društvene mreže da neosnovano kritikuju sebe i sopstveni život, ispoljavajući osećanja zavisti i ispraznosti.

 

 

INSTAGRAM ŽIVOT NIJE REALNOST

Različite organizacije neprestano obrađuju ovakve teme, i time pokušavaju da podignu svest mladih o tome da nije stvaran život onakav kakvim ga vidimo i doživljavamo na društvenim mrežama. Cilj obraćanja mladim ljudima u ovom kontekstu predstavlja i promoviše rad i očuvanje psihičkog zdravlja i uzdržavanje i distanciranje od praćenja štetnog i nerealnog sadržaja na internetu, kao i istovremeno podizanje svesti o važnosti samopouzdanja.

 

 

TEKST: ANA PAVIĆEVIĆ

Ana Pavićević je studentkinja prve godine Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, na Odseku za medijske studije, smer Komunikologija i odnosi s javnošću. Od najranijih školskih dana se bavi čitanjem i pisanjem, zaljubljenik je u književnost i u pisanu reč. Želja joj je da u budućoj profesionalnoj karijeri objedini bavljenje pisanjem, medijima, komunikacijama i kreativnim marketingom.

Kako razlikovati ironiju i sarkazam?

Kako razlikovati ironiju i sarkazam?

Pojmovi sarkazma i ironije kao stilskih figura i elemenata komunikacije su najčešće zastupljeni u književnosti; različitim poetskim i proznim žanrovima književih dela koji podrazumevano ostavljaju različite utiske i poruke na čitaoce i auditorijum. Kako u umetnosti, tako se i u svakodnevnom govoru, žargonu, globalno rasprostranjenim 

Bovarizam − živimo li u fantaziji?

Bovarizam − živimo li u fantaziji?

Poznato je da psihološko-realistični roman u svetskoj književnosti već decenijama unazad figurira kao jedna od najpopularnijih i najčitanijih frakcija romana kao književnog žanra. Podrazumevano, takva vrsta romana na verodostojne načine objašnjava prirodu ljudske duše i svesti, i na neki način projektuje određene fenomene i pojave 

Kako razviti zdrav odnos prema supkulturama?

Kako razviti zdrav odnos prema supkulturama?

Tvorevina društva kao ljudske zajednice i skupa društvenih uloga i položaja teče uporedo sa ljudskom istorijom. Menja se i doživljava različite transformacije i manifestacije. Sa sociološkog aspekta, promene u društvu i u društvenom poretku se odražavaju na čovečanstvo i razne kulture koje su prisutne u današnjem vremenu.

 


 

Pojam supkulture se donekle svrstava u društvene fenomene, čije realno značenje nije bilo poznato široj javnosti do pre nekoliko decenija. Iako živimo u vremenu gde je sloboda mišljenja i izražavanja itekako priznata u većini svetskih zemalja, postavlja se pitanje da li smo zapravo upoznati sa supkulturama i kakav odnos imamo prema njima?

 

 

ŠTA PODRAZUMEVAJU POTKULTURE?

Zdrav odnos prema supkulturama generalno podrazumeva detaljno upoznavanje supkulture kao tvorevine određenih društvenih skupina ljudi i razumevanje razloga njenog postojanja. Najčešća definicija pojma supkultura koja se navodi jeste da je to tzv. potkultura jedne kulture, odnosno da su ljudi koji pripadaju toj društvenoj grupi vođeni drugačijim i tačno zacrtanim ciljevima i interesima koje pokušavaju i žele da ostvaruju.

 

ČOVEKOVA SPOZNAJA O DRUGAČIJEM

Ljudi kao svesna bića imaju pravo da misle i da jasno generišu i razumevaju stvari oko sebe, usput spoznavajući vrednosti i interese koje žele da ih okružuju i koje žele da prate. Ljudskoj istoriji nisu nepoznate situacije kada je određena društvena tema ili poredak godinama imala epitet tabua, a da je vremenom prerasla u derivat određene kulture. Tehničke i tehnološke revolucije, mediji, kao i literatura koja ide u korak s vremenom nam pomažu da budemo više obavešteni i usmereni ka nekoj društvenoj temi, te da bar pokušamo da je razumemo i pridamo joj značaj.

 

 

ŠTA KARAKTERIŠE SUPKULTURE?

Elementi spajanja određene skupine ljudi u jednu zajedničku grupu mogu biti različiti, a najčešće se manifestuju u vidu umetnosti, kritičkog mišljenja, različitih društveno-političkih pokreta, kao i samog načina življenja i shvatanja okoline i sveta oko sebe. Direktno ili indirektno, svaka supkultura ili ogranak ljudske potrebe za izražavanjem različitih ideja, stavova ili mišljenja zahteva podršku auditorijuma i publike kojima je namenjena. Objektivno gledano, podrška i popularizacija od strane javnosti nije nužno presudna, ali nadasve može biti korisna kada je u pitanju rasprostranjenost supkultura i različitih uticaja koje one u datom vremenu uživaju.

 

 

KULTUROLOŠKE RAZLIKE DOVODE DO PROGRESA

Heterogenost celokupnog svetskog društva možemo da posmatramo i kroz različitosti i kritičke osvrte društvenih grupa o raznim temama koji će nam pomoći da uočimo i spoznamo širu sliku. Svi smo različiti; drugačije rasuđujemo i reagujemo na okruženje, i samim tim podstičemo svoju svest da proširi vidike kritičkog mišljenja. Zdrav odnos prema supkulturama svakako podrazumeva objektivnost u mišljenju i shvatanje da upravo kulturološke različitosti dovode do zajedničkog napretka i modernizacije društva.

 

 

TEKST: ANA PAVIĆEVIĆ

Ana Pavićević je studentkinja prve godine Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, na Odseku za medijske studije, smer Komunikologija i odnosi s javnošću. Od najranijih školskih dana se bavi čitanjem i pisanjem, zaljubljenik je u književnost i u pisanu reč. Želja joj je da u budućoj profesionalnoj karijeri objedini bavljenje pisanjem, medijima, komunikacijama i kreativnim marketingom.

Najveći neprijatelji čovekovog zdravlja

Najveći neprijatelji čovekovog zdravlja

Živimo u svetu u kome se sve brzo pamti i još brže zaboravlja. Težimo ka tome da ostvarimo svaku našu zamisao i da na kraju dana budemo srećni i nadasve zadovoljni postignutim. Vrlo često i lako zaboravimo da zastanemo i pogledamo oko sebe, uživajući u