Interesantne činjenice o Valjevu

Interesantne činjenice o Valjevu

Grad Valjevo nalazi se u Zapadnoj Srbiji, u centru Kolubarskog okruga, na nepunih 100 kilometara od glavnog grada Beograda. Smatra se da naziv grada vodi poreklo od ličnog imena Valj, te tako, kao prisvojni pridev, označava vlasništvo drumske krčme, oko koje se kasnije razvilo čitavo naselje. Još jedna od teorija koja se tiče imena grada jeste da je nastalo od latinske reči vallis, što znači dolina.


NEKADA VODEĆI TRGOVAČKI GRAD

Tragovi čoveka na prostoru koji danas nosi naziv Valjevo potiču iz perioda paleolita, a pronađeni su u nekoliko pećina u valjevskom kraju. U vreme Rimske imperije, neki od delova današnjeg grada nalazili su se u njenom sklopu, zatim u Vizantiji, a nakon toga kao deo srpske srednjovekovne države. Bio je jedan od vodećih trgovačkih gradova, sve do osvajanja Otomanskog carstva. Danas, Valjevo spada u veća i razvijenija naselja u Srbiji i broji preko 59 hiljada stanovnika.

Valjevo je bogato raskošnom prirodom, izvrsnom hranom i vašarima. U nastavku teksta ukazaćemo samo na neke od mesta koja ne treba propustiti.

NAJČISTIJA REKA

Iako se Gradac ne nalazi u samom gradu, već na nekih 5km udaljenosti, nikako ne treba propustiti obilazak najčistije reke u Srbiji i Evropi i time najzdravije vode za piće, zelenkastih tonova, predivne prirode i kanjona. Gradac izvire podno planine Povlen, zatim na nekoliko kilometara ponire, da bi ponovo izbio na površinu, sve dok se ne ulije u reku Kolubaru, na kojoj počiva Valjevo. Reka se prostire duž 28 kilometara i ponaša se različito prilikom svog toka.

OČUVAN ORIJENTALNI STIL

Tešnjar predstavlja deo grada koji neguje očuvan orijentalni stil, koji se ne može pronaći ni na jednom drugom mestu u Srbiji. Duh vremena iz perioda Otomanskog carstva obuzima svakog ko se uputi pločicama Tešnjara, a naročit doživljaj stvaraju brojni ugostiteljski objekti koji prijatnom atmosferom, hranom i pićem nude nezaboravan užitak. Zbog svog izgleda, Tešnjar je bio mesto snimanja brojnih serija, među kojima je i Zona Zamfirova. Takođe, tokom letnjih meseci, organizuje se najpoznatiji valjevski festival, Tešnjarske večeri, koje obuhvataju sklop književnog, filmskog i muzičkog stvaralaštva.

UTOČIŠTE PRVOG SRPSKOG VAMPIRA

Vampirske vodenice- poznato je da je reč vampir jedina srpska reč koju su usvojili mnogi svetski jezici, pa tako nije iznenađujuće da je stanište vampira bilo upravo u blizini Valjeva, na pomenutoj reci Gradac. Na njoj se nalazi vodenica, koja je i danas u funkciji, a za koju se smatra da je bila utočište prvog srpskog vampira. Milovan Glišić, čiji se spomenik nalazi u Valjevu, napisao je pripovetku pod nazivom Posle 90 godina, posvećenu upravo Savi Savanoviću.

MARKOVA STOLICA

Markova stolica- o poreklu ovog vidikovca nadomak Valjeva postoji legenda koja kaže da je Marko Kraljević seo na vrh brda kako bi se odmorio, a njegova stopala bila su potopljena u reku Kolubaru. On je tada napravio zaravan i sada to mesto nosi naziv po njemu. Sa Markove stolice bićete u prilici da pogledom obuhvatite čitav grad i tok reke Kolubare.

NAJMLAĐE VEŠTAČKO JEZERO

Jezero Rovni– najmlađe veštačko jezero u Srbiji, nalazi se između sela Stubo i Rovni, u opštini Valjevo. Nastalo je pregrađivanjem reke Jablanice i njegova površina iznosi 10,4 kilometara kvadratna, dok je najveća izmerena dubina 67 metara. Nažalost, stvaranje ovog jezera podrazumevalo je potapanje crkve Svetog Arhanđela Mihaila, poznatog kao Valjevska Gračanica, što je izazvalo nezadovoljstvo kod stanovnika okruga.

U zavisnosti od vodostaja jezera, nekada je moguće videti kupolu i krst koji izviru na površinu. Tirkizna boja jezera i vidikovac sa kojeg se može posmatrati, kao i neobičan levak u koji se priliva višak vode, čine jedno od turistički najposećenijih mesta u Valjevu. Pored navedenih destinacija, grad je bogat brojnim spomenicima, muzejima i mestima za opuštanje, te ga nikako ne treba preskočiti.

Fotografija je preuzeta sa sajta commons.wikimedia.org


TEKST: MARIJA JOKA

Marija Joka rođena je 1999. godine u Valjevu. Pohađa master studije komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. U slobodno vreme uživa u filmovima, kuvanju, prirodi i fizičkoj aktivnosti