Ekspertnost – da li su eksperti sveznalice?

Ekspertnost – da li su eksperti sveznalice?

Ponekad se čini da eksperti prkose znanim granicama ljudskih sposobnosti i kognicije. Doktori koji mogu da zapamte svaku dijagnozu od preko sto pacijenata. Sportisti koji postižu neverovatne brzine ili dižu težine višestruko teže od svoje. Kao i razni umetnici kao što je Betoven, koji je većinu svojih dela napisao potpuno gluv. Ekspertnost odlikuje ponovljena superiorna uspešnost na određenom području. Iako se smatra da su ove osobe izrazito talentovane, njihova uspešnost je rezultat dugotrajnog treninga i usavršavanja svojih znanja i sposobnosti. Ekspert možemo biti na raznim područjima, kao što su forenzičari koji istražuju mesta nesreće, vatrogasci koji predviđaju smer i brzinu širenja požara, eksperti u medicinskim dijagnozama ili vozači i majstori šaha, kao i u mnogim drugim područjima.

 


 

ŠTA RAZLIKUJE  EKSPERTE OD POČETNIKA?

Ekspertsko mišljenje je ograničeno na domen ekspertnosti. Osoba može biti izuzetan poznavalac šaha, ali će uvek gubiti u igri karata i sl. Sledeća karakteristika ekspertnosti je brzina.

 

Eksperti u brzom kucanju na tastaturi mogu da otkucaju i 75 reči u minuti. Eksperti imaju superiornije pamćenje u domenu ekspertnosti. Npr. rekord u poznavanju cifara broja Pi je preko 30 000.

 

Eksperti uočavaju smisaone celine koje neeksperti ne učavaju. Npr. dobar lekar će povezati simptome na način da postavi tačnu dijagnozu.

 

Eksperti značajno lakše i preciznije rešavaju probleme iz svog područja, jer probleme rešavaju na dubljem nivou. Eksperti u toku izvršavanja zadatka nadgledaju svoje postupke što im omogućava da ih koriguju kada je to potrebno. Na taj način smanjuju vlastite potencijalne greške.

 

 

 

OGRANIČENJA I NEDOSTACI  EKPERTNOSTI

Nefleksibilnost dolazi do izražaja u situacijama kada je potrebno odstupiti od naučenog načina mišljenja i procedura. Tzv. površinske promene neće značajno omesti eksperta, ali promena određene strukture ili pravila može da vrati eksperta na početnički nivo. Tako, profesionalnog šahistu neće značajno zbuniti drugačija boja figura ili polja. Međutim, promena pravila o kretanju samo jedne figure će značajno uticati na njegovu igru. Štaviše, eksperti ne mogu ignorisati i potisnuti znanja iz dvoje domene ekspertnosti, čak ni kada su upozoreni da im to znanje može odmoći u određenoj situaciji. Što znači da je ekspertsko mišljenje automatsko i ne može biti potisnuto.

 

 

 

Eksperti poseduju veliko znanje što im omogućava da izdvoje informacije koje su ključne za rešavanje problema. Međutim, to dovodi i do toga da ne uzimaju u obzir sve mogućnosti i prebrzo donose odluke. Od vatrogasaca je zatraženo da predvide u kom pravcu i koliko brzo će se raširiti požar u šumi. Najčešći pokazatelj je pravac vetra. Vatrogasci su više puta donosili pogrešne procene u primeru slabijeg vetra odnosno kada pravac vetra nije najvažniji prediktor.

 

 

 

Male razlike mogu dovesti do različitih rezultata, ali eksperti to ponekad zanemare, što dovodi do pogrešne prognoze. To vraća ekspert na prosečnost. Eksperti na području kliničke dijagnostike lako mogu da naprave greške, ako ne uzmu u obzir sve simptome koje ima pacijent, već se fakusiraju samo na jedan koji im se čini najvažniji.

 

 

 

Smatra se da je osoba ekspert u šahu kada može da zapamti raspored figura nakon što je pogledala ploču na samo par sekundi ili kada može da igra više partija odjednom. To je i potvrđeno u eksperimentu gde je od ispitanika zatraženo da ponove raspored figura. Ispitanici su bili eksperti u šahu i početnici u ovoj igri. Eksperti ne samo da su tačnije ponovili rasporede na tablama, nego im je za to trebalo i manje vremena u poređenju sa početnicima. Međutim,  kada je raspored nesmislen odnosno takav da u toku šahovske partije nije moguće da se dogodi takav raspored, razlike između eksperata i neeksperata nestaju.

 

 

 

Iako eksperti postižu izvanredne uspehe na svom području i ponekad nam se čini da su sveznalice, ekspertsko mišljenje je specifično i ograničeno na domen ekspertnosti. Male promene pravila ili rutine obavljanja određenog zadatka mogu da dovedu do značajnog pada njihove uspešnosti.

 

 

TEKST: JELENA PEJIĆ

Jelena Pejić je po zanimanju  psiholog i trudi se da psihološke teme predstavi ljudima na što jasniji i uporabniji način. Cilj joj je da promoviše psihologiju kao nauku, koja pomaže ljudima da bolje razumiju sebe i druge, što dovodi do višeg kvaliteta života i ličnog razvoja. Nada se da će čitaocima njeni tekstovi bar malo pomoći u tome.