Search Results: tamara vrani%C4%87

Da li živimo život koji želimo?

Da li živimo život koji želimo?

Prirodna ljudska potreba svakog svesnog čoveka jeste da preispituje svoje navike i odluke koje donosi. Svakim svojim izborom čovek se opredeljuje za određeni razvojni put. Nedostatak upornosti i istrajnosti često ume da bude razlog zbog kojeg ne uspevamo živeti životom kojim želimo. Brojne obaveze svakog dana, ustaljene rutine, ali i ubrzana dinamika savremenog života sve manje ide u prilog ideji da kreiramo život kakav želimo. Istina je negde između, a na nama je da odaberemo sopstveni put sreće, spokoja, ličnog razvoja i uspeha.

Muzeji u Srbiji koje treba posetiti

Muzeji u Srbiji koje treba posetiti

Muzeji su mesta koja svojim postojanjem čuvaju kulturno i naučno blago jedne zajednice. Prva asocijacija na muzej ipak u neku ruku asocira na nešto arhaično i zastarelo. Međutim, muzeji danas nude najrazličitiji sadržaj koji obuhvata istoriju jedne zajednice. U samoj prestonici Srbije postoje umetnički, kulturno-istorijski, memorijalni, tehnički i prirodno-istorijski muzeji, čije interesantne postavke privlače najrazličitiju publiku. U nastavku teksta izdvajamo naše predloge muzeja sa teritorije Srbije koji su vredni posete.

Inspirativna priča o Varis Dirije

Inspirativna priča o Varis Dirije

Varis Dirije je čuveni top-model i borac za ljudska prava. Poreklom je iz Somalije, gde je živela sa svojom porodicom. Prilično teški uslovi života naveli su je da svoj mir pronađe negde dalje od rodnog mesta. U nastavku teksta saznaćete više o životu hrabre Varis i o brojnim preprakama koje su je još kao mladu ličnost zadesile.


KO JE VARIS DIRIJE?

Rođena je 1965. godine, u jednom nomadskom plemenu u Somaliji. Siromašna država na istoku Afrike, poznatiija kao Rog Afrike, značajno je obeležila njeno detinjstvo i od samog rođenja značajno otežala njen život. Afrička pustinja iz koje je poticala, nehumani uslovi života i nizak stepen kulturne razvijenosti, naveli su je da još kao tinejdžerka napusti rodno mesto. Takva odluka će promeniti Varisin život iz korena i otvoriti vrata za potpuno drugačiji životni put u odnosu na dotadašnji.

TRADICIJA OBREZIVANJA

Još kao devojčica bila je podvrgnuta činu obrezivanja. Nažalost, veliki broj pretežno afričkih država decenijama unazad podržava ovaj čin. Korene ove tradicije možemo potražiti u patrijarhalnim društvenim strukturama, a sam čin obrezivanja usvojen je kao način kontrole ženske seksualnosti i zaštita od gubitka nevinosti. Naravno, ovaj jeziv poduhvat ostavlja brojne fizičke i mentalne posledice po samu žrtvu, a nekada i po čitav ljudski život. Varis Dirije je danas borac protiv ovog strašnog čina i borac za ljudska prava. Nažalost, većina plemenskih zajednica i u savremenom dobu i dalje prisvaja ovaj čin kao deo sopstvene tradicije.

ODLUKA KOJA JE PROMENILA SVE

Sa samo trinaest godina, primorana da uđe u brak sa nekoliko decenija starijim čovekom, Varis Dirije odlučuje da pobegne iz zajednice koja je predstavljala njenu realnost. Složićemo se da često verujemo da naše poreklo odakle dolazimo i sredina u kojoj smo odrastali predstavlja i našu sudbinu. Međutim, uporna i hrabra Varis dokazala je suprotno, odlučujući da je težak život plemenske zajednice i njihovih navika ne odredi.

Varis odlučuje da pobegne u London, gde je u početku obavljala najrazličitije poslove kako bi preživela. Neobrazovana, bez znanja jezika i ikakvog stepena socijalizacije koja ima veze sa današnjim svetom, ova mlada žena uspela je da život preuzme u svoje ruke. Čak i po cenu svega onoga što ju je takvim izborom potencijalno moglo ugroziti.

KARIJERA TOP-MODELA

Sa samo osamnaest godina, Varis je primećena od strane jednog britanskog fotografa, koji je primetio njen potencijal i predispoziciju za profesionalno bavljenje modelingom. Danas je Varis Darije svetski poznat model, koja živi u Njujorku. Nekoliko godina kasnije, dodeljena joj je uloga u čuvenom filmu Džejms Bond (1987. godine). Napisana je čak i knjiga Desert Flower (Pustinjski cvet) – kasnije ekranizovan u filmsko ostvarenje.

HRABRA ZAŠTITNICA

Varis Dirije u jednom odlomku svoje knjige govori kako je ona zapravo imala mnogo sreće u životu. Istina je da je jedna njena odluka promenila njen život iz korena, ali i donela mnoge teške i mučne trenutke na putu ka preživljavanju, a kasnije i uspehu. Nažalost, većina devojčica uopšte ne preživi proces obrezivanja, a u pojedinim državama i dalje ogroman procenat žena nema nikakva prava kao ljudsko biće i biva tretirano na najgori način. Impozantna hrabrost i dalek glas Varis Dirije učinila je da makar nekolicina žena bude zaštićena.

Inspirativna priča ove hrabre žene navodi nas da preispitamo svoje izbore i osvestimo važnost svake odluke u našim životima.

TEKST: TAMARA VRANIĆ

Tamara Vranić ima 23 godine. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, na katedri za Menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture. U slobodno vreme uči španski jezik, uživa u čitanju kratkih priča, u putovanjima i druženju sa dragim ljudima. Interesuju je kultura i mediji, kao i pisanje, koje za nju predstavlja najlepši vid izražavanja misli i ideja.

Šta predstavlja inkluzivno obrazovanje?

Šta predstavlja inkluzivno obrazovanje?

Inkluzija u obrazovanju u svom osnovnom značenju predstavlja uključivanje deteta sa poteškoćama u redovan vaspitno-obrazovni sistem. Drugim rečima, inkluzivno obrazovanje podrazumeva akciju pri kojoj se sva deca koja pripadaju osetljivim društvenim grupama uključuju u obrazovanje. Glavni cilj je sprečavanje napuštanja obrazovnih ustanova od strane dece sa teškoćama u razvoju.

Zašto su žene sve češće u ulozi muškaraca?

Zašto su žene sve češće u ulozi muškaraca?

Zbog čega danas često čujemo da većina žena preuzima ulogu jačeg pola? Devojke danas sve češće prve iniciraju takozvani prvi korak u odnosu sa muškarcima, i postaju preduzimljive. Da li su od sve snažnijih žena muškarci postali nesigurni, uplašeni i zabrinuti za svoj status i položaj u društvu ili su stvari ipak nešto drugačije? U nastavku teksta govorimo o okolnostima koje su navele ženske osobe da naizgled postanu snažnije, hrabrije i samostalne individue.

Podkasti – (r)evolucija radija

Podkasti – (r)evolucija radija

Česta pomisao kada je reč o radiju i njegovoj konzumaciji u savremenom svetu, jeste utisak da je radio prevaziđen. Da je zastareo i da su osnovni konzumenti ovog medija starija populacija. Bez obzira na brojne savremene medije i kanale komunikacije, radio je u svom inovativnom obliku u potpunosti prilagođen potrebama svoje publike. U nastavku teksta govorimo o podkastima – najzastupljenijoj formi postojanja ovog medija, ali i nastanku prvih radio-stanica.


RANI POČECI

Prva komercijalna radiofonska stanica na svetu pod imenom KDKA, nastaje u Sjedinjenim Američkim državama. Ova stanica započinje sa svojim radom 2. novembra, 1920. godine u Pitsburgu. Kada je reč o domaćem medijskom tržištu, prva radio-telegrafska stanica na Balkanu nastaje u nekadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. U maju 1924. godine počinje sa radom prva radio-telegrafska stanica Beograd – Rakovica.

PRVA RADIO-TELEGRAFSKA STANICA NA BALKANU

Studijski prostori su bili smešteni u Knez Mihailovoj ulici, a program stanice emitovan svega tri dana nedeljno. Utorkom, četvrtkom i subotom, sa početkom od 18:30h, emitovan je program u trajanju od šezdeset minuta. Vremenom, program je produžen na šestodnevno sedmično emitovanje. Osnovne funkcije i najranijih radio-stanica bile su da svojim programom omoguće slušaocima da se informišu, zabave, obrazuju, ali i zadovolje svoje kulturno-umetničke potrebe brojnim muzičkim sadržajima.

KOMERCIJALIZACIJA PROGRAMA

Poznato je da su brojne radio-stanice danas izgubile makar jednu od osnovnih funkcija koje bi trebalo da ispunjavaju. Većina radio-stanica na aktuelnom medijskom tržištu odgovara na potrebe širog kruga publike, najčešće posredstvom jedne funkcije – zabavne. Zabava se odnosi na sve zastupljenije muzičke formate velikog broja današnjih radio-stanica. Medijsko tržište se komercijalizuje, ali istovremeno počinje gubiti svoju suštinsku funkciju da obrazuje i informiše.

ODSUSTVO AUTORSKIH RADIJSKIH EMISIJA

Usled komercijalizacije tržišta, većina autorskih emisija nestaje, a glavni medijski sadržaj postaje muzika, uz vrlo malo ili u potpunosti bez govornog sadržaja u okviru programa. Pojava podkasta postepeno u prvi plan postavlja autorstvo, kao dominantnu karakteristiku svake radijske emisije. Nekada i važnije od svega – vraća govorni sadržaj. Unapred isprogramirane muzičke plejliste bivaju zamenjene sadržajima koji akcenat stavljaju na aktuelne društvene teme i edukaciju.

ŠTA PODKAST PREDSTAVLJA?

Zahvaljući tehnologiji, ali i mogućnosti radija kao medija da se adaptira na savremene okolnosti, radijski sadržaj svoj opstanak nalazi u promeni svoje forme izražavanja i oblika postojanja – kroz podkast. Ovaj pojam predstavlja digitalnu datoteku sa audio ili audio-video zapisom, koji se distribuira putem interneta. Najranije forme podkasta unapređene su i vizuelnom komponentom. Zato je danas najčešći slučaj da sadržaj na podkastima pratimo istovremeno zvučno i vizuelno.

ULOGA PODKASTA U SAVREMENOM SVETU

Podkast je idealan primer sadržaja koji je uz pomoć interneta postao blizak i mlađoj populaciji. Slušaoci se vezuju za autore podkasta, ali i za atraktivne teme njihovih voditelja. Uz jednostavnu opremu za snimanje i zvuk, danas dobijamo kvalitetne radijske emisije na najrazličitije teme. Pored toga, podkasti nude mogućnost slušanja emisija na odloženo, što u savremenom svetu i brzom načinu života predstavlja naročitu prednost.

BUDUĆNOST RADIJA KROZ PODKAST

Sve veći broj podkasta na internetu svedoči o čvrstoj činjenici da radio kao medij uspešno opstaje u okolnostima digitalne transformacije. Kroz formu podkasta, radio produžava svoje postojanje, ali dobija potpuno drugačiju medijsku publiku. Uz vizuelnu komponentu, kao slušaoci dobijamo potpuno drugačiju, inovativnu perspektivu i doživljaj radija kao medija u svom prilagođenom obliku, ali i poseban osećaj prisnosti sa autorima.

Koji je vaš omiljeni podkast?

TEKST: TAMARA VRANIĆ

Tamara Vranić ima 23 godine. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, na katedri za Menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture. U slobodno vreme uči španski jezik, uživa u čitanju kratkih priča, u putovanjima i druženju sa dragim ljudima. Interesuju je kultura i mediji, kao i pisanje, koje za nju predstavlja najlepši vid izražavanja misli i ideja.

Bob Marli – večna ikona rege kulture

Bob Marli – večna ikona rege kulture

Ja imam samo jednu ambiciju, znaš. Imam samo jednu stvar koju zaista volim da vidim kako se dešava. Volim da vidim kako čovečanstvo živi zajedno – crni, beli, Kinezi, svi – to je sve. (Bob Marli)

Upoznajmo svet digitalnog marketinga

Upoznajmo svet digitalnog marketinga

Sigurno smo mnogo puta slušali ili čitali o digitalnom marketingu – danas sve poznatijem zanimanju u eri digitalne transformacije medija. Kao popularno zanimanje današnjice, ova profesija predstavlja treće najplaćenije zanimanje na svetu. U nastavku ovog teksta predstavićemo šta sve obuhvata oblast digitalnog marketinga. Takođe, prikazaćemo čime se sve mozemo baviti u okviru ove oblasti, kao i koje su prednosti bavljenja ovom profesijom.

Upoznajmo se sa kulturom ispijanja kafe

Upoznajmo se sa kulturom ispijanja kafe

Kafa, taj čaroban napitak rasprostranjen na svim kontinentima ovog sveta, decenijama ostaje veza koja spaja. Svet kafe, slobodno možemo reći, prožima ljudski svet bez obzira na okruženje iz kojeg neko potiče. Kafa, posle čaja, predstavlja najpopularniji napitak među ljudskom vrstom. U nastavku teksta govorimo o značaju kafe na tradiciju nekih naroda. O njenom opuštajućem delovanju, ali i simboličnom značenju koje prepoznajemo naročito u modernom dobu.


RITUAL KOJI SE NE PRESKAČE

Skloni smo da se opredeljujemo za određenu vrstu kafe. Bilo da je to kratka espreso kafa, nes kafa, hladno ceđena kafa ili stara dobra domaća crna kafa. Istina je da je kafa od početka svog postojanja zadržala komponentu ritualnog. Ritualno ispijanje kafe povezujemo sa svakodnevnim čovekovim navikama.

KAFA ZBLIŽAVA LJUDE

Pored rituala na dnevnom nivou života pojedinca, ispijanje kafe podsvesno pruža i prividni osećaj odmora i relaksacije od svakodnevnih obaveza. Sa druge strane, jedna, takođe, značajna funkcija, jeste druženje sa dragim ljudima. Čuvena parola Idemo na kafu, poziva na druženje, bliskost, ali i tračarenje i jadanje o svemu što imamo potrebu da podelimo sa dragim ljudima. Ništa draže od kafe sa prijateljima ili komšinicom.

KAKO SE PRAVI KAFA U SVETU?

Još od samog nastanka kafe, tokom 15. veka, mnoge zemlje su razvijale različite tradicionalne navike u kulturi ispijanja ovog popularnog napitka. Prve korene ispijanja i tradicionalne pripreme kafe vezujemo za Etiopiju, prestonicu kafe. Priprema kafe u ovoj istočnoafričkoj zemlji može trajati satima. Danas se ovom napitku često dodaje šečer, dok se u nekim drugim zemljama, poput Meksika i Maroka, u kafu dodaju začini poput karanfilića i cimeta.

NEKO STAVLJA ŠEĆER, A NEKO KONDENZOVANO MLEKO

Brazil, kao najveći proizvođač kafe na svetu, ovaj tradicionalni napitak priprema na sebi svojstven način. Čuveni je kafezino, kako Brazilci nazivaju kafu, a najsličniji je espreso kafi. Mlevenjem zrna kafe i šećera dobija se prava filtrirana brazilska kafa. Poseban način konzumiranja kafe vezujemo za Vijetnam. Uz posebne alate za ceđenje kafe, dobija se gusta smesa koja se konzumira sa slatkim kondenzovanim mlekom.

KROASAN UZ KAFU ILI TOPLJENI SIR U KAFI

Dok je u Italiji poznata espreso kafa, sa različitim podtipovima, Francuzi neizostavno serviraju kroasan uz kafu. Kako svaka država ima svoje obeležje u ispijanju kafe, najveći utisak ostavlja Finska. Stanovnici ove hladne države serviraju topljeni sir u vrućoj kafi, dajući joj posebnu aromu.

UZ KAFU SE SVI RAZUMEMO

Otvaranjem prvih kafe barova/kafana, ova mesta postaju središte društvenog, a sve češće i poslovnog života. Kultura ispijanja kafe zastupljena je među svim društvenim slojevima, bez obzira na socijalnu, versku, etičku, polnu ili rasnu pripadnost. Ritual ispijanja kafe predstavlja zajednički jezik komunikacije među onima iz najrazličitijih delova sveta.

OBAVEZNA PAUZA ZA KAFU

Da li ste znali da su Finci najveći konzumenti kafe na svetu? U Finskoj čak postoji ritualno obavezna pauza za kafu u toku radnog dana. Međutim, brojni su argumenti koji idu u prilog činjenici da kafa nije zdrava, ali i obrnuto.

BLISKOST, TOPLINA I LJUBAV – NAJVEĆE BLAGODETI KAFE

Ukoliko sagledamo šta ritual ispijanja kafe na svakodnevnom nivou znači svakom ljubitelju ovog napitka, uvidećemo njene blagodeti. Naročito ukoliko se konzumira umereno. Ipak, njena najveća blagodet je što konzumaciju kafe povezujemo sa užitkom, bliskošću, toplinom, domom, osećajem ljubavi i zajedništva. To su one vrednosti koje za svakog od nas ostaju neprocenjive.

Koju kafu vi pijete?

TEKST: TAMARA VRANIĆ

Tamara Vranić ima 23 godine. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, na katedri za Menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture. U slobodno vreme uči španski jezik, uživa u čitanju kratkih priča, u putovanjima i druženju sa dragim ljudima. Interesuju je kultura i mediji, kao i pisanje, koje za nju predstavlja najlepši vid izražavanja misli i ideja.

Da li ste čuli za Bum festival?

Da li ste čuli za Bum festival?

Vecina savremenih festivala posvećena je muzici, kao grani umetnosti, naročito popularnoj među mladima danas. Brojni festivali elektronske muzike iz godine u godinu privlače sve veći broj posetilaca najrazličitijih starosnih grupa. Međutim, posebno je važno izdvojiti Bum festival u Portugalu. Reč je o festivalu koji se održava u magičnom Lisabonu, za koji slobodno možemo reći da se razvija u korak sa vremenom.