Search Results: magdalena stojkovi%C4%87

Domaći čajevi za lepu i negovanu kožu

Domaći čajevi za lepu i negovanu kožu

Za zdravu i lepu kožu, važno je brinuti o njoj. Kombinacija pravilne ishrane, hidratacije i odgovarajuće nege može da doprinese blistavom i zdravom izgledu kože. Jedan od načina da se poboljša i održi lepota je kroz konzumaciju raznih čajeva. Domaći čajevi mogu biti izvrsna opcija 

Džem od lubenice – letnje osveženje

Džem od lubenice – letnje osveženje

Tokom vrelih letnjih meseci lubenica je svima omiljeno voće , a mnogima pre svega zbog svog sočnog i slatkog ukusa. Međutim, umesto da samo uživate u njenim svežim kriškama, možete iskoristiti sezonu i napraviti ukusan džem u kome ćete uživati tokom cele godine. U ovom 

Proleće kao motivacija – novi početak

Proleće kao motivacija – novi početak

Proleće je doba koje nas obasjava toplim sunčevim zracima i budi u nama osećaj radosti i novog početka. I kao što priroda cveta i buja, tako i naša duša oseća potrebu za rastom i preporodom.


 

OBNOVA I INSPIRACIJA

Kada proleće stiže, priroda se budi iz zimskog sna. Drveće polako dobija svoje zelene pupoljke, cvetovi se otvaraju u svoj svojoj lepoti, a ptice započinju svoje slatke pesme. Ova obnova prirode nas podseća na moć regeneracije i pruža nam inspiraciju da krenemo napred.

Proleće nas podseća da smo živi, da imamo moć da oblikujemo svoju sudbinu i da nema granica onome što možemo postići. Ono nas inspiriše da se oslobodimo tereta prošlosti i krenemo ka boljoj verziji sebe. To je vreme za postavljanje novih ciljeva, razvijanje novih veština i povezivanje sa inspirativnim ljudima.

 

OSTVARIVANJE LIČNIH CILJEVA

Ovo je idealno vreme za obnavljanje i rast na ličnom nivou. Možemo iskoristiti proleće da se oslobodimo tereta prošlosti i da otpustimo stare obrasce. To može uključivati postavljanje novih ciljeva, razvijanje novih veština, povezivanje sa inspirativnim ljudima i pronalaženje unutrašnjeg mira kroz meditaciju ili introspekciju.

Proleće nas podseća da je život predivan i da je svuda oko nas ispunjen malim radostima. Možemo uživati u šetnjama kroz šarene cvetne bašte, posmatranju leptira kako slobodno lete, ili jednostavno udahnuti miris svežeg zelenila u vazduhu. Te sitnice nam pomažu da se povežemo sa prirodom, da osetimo zahvalnost i da prizovemo unutrašnju radost.

 

PROLEĆE KAO PODSETNIK

Iskoristimo ovu motivaciju koju nam proleće pruža da ostvarimo svoje snove i živimo punim plućima. Neka proleće bude podsetnik da je život prelep dar i da svakog dana imamo priliku da napravimo pozitivne promene, da rastemo i ostvarimo svoj puni potencijal.

 

TEKST: MAGDALENA STOJKOVIĆ

Magdalena Stojković je studentkinja sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Voli pse, psihološke trilere, leto i putovanja. Slobodno vreme provodi sa porodicom i prijateljima. Interesuju je rodna ravnopravnost, društveni aktivizam i mentalno zdravlje.

Ko je bio Milan Jovanović “Morski”?

Ko je bio Milan Jovanović “Morski”?

Iako mnoge velike ličnosti postanu ,,velike“ i proslave se tek nakon smrti, ima i onih koje padnu u zaborav. Jedan od njih je Milan Jovanović ,,Morski“, u svoje vreme jedan od najznačajnijih i najzanimljivijih ljudi, a danas gotovo nepoznat javnosti.   BIOGRAFIJA Rođen 1834. godine 

Ko je bila Mitra Mitrović?

Ko je bila Mitra Mitrović?

Kako je mart mesec posvećen ženama, tako će i ovaj tekst u tom duhu biti posvećen jednoj važnoj i pomalo zaboravljenoj ženi – Mitri Mitrović. Za Mitru se može reći da je bila mnogo toga – književnica, učesnica Narodnooslobodilačke borbe, feministkinja, aktivistkinja i borac. Takođe, 

Znamo li ko je bila Vera Pešić?

Znamo li ko je bila Vera Pešić?

Nedavno prikazivanje filma i serije Vera, Nedeljka Kovačića, pokrenulo je lavinu komentara i priča o tome ko je bila Vera Pešić. Zašto je nazivaju srpskom Mata Hari i četvorostrukom špijunkom? Zašto je ona značajna i zašto je baš o njoj snimljen film, saznajte u nastavku ovog teksta.


ŽIVOT PRE BEOGRADA

Rođena 1919. godine u blizini Leskovca, Vera je bila kći Milana Pešića i Anđe Radović. U Leskovcu je završila Gimnaziju, nakon koje se, sa samo 16 godina, udala za policijskog pisara Mila Krčedinca. Međutim, taj brak nije dugo potrajao, te se ona nakon samo dve godine razvela i vratila u svoje rodno mesto.

ODLAZAK U VELIKI GRAD

Nakon razvoda, ona odlučuje da spakuje kofere i pođe u veliki grad, u potrazi za boljim životom. Tako je sa samo devetnaest godina i bez ikakvih prihoda, došla iz malog mesta na jugu Srbije u prestonicu. Na početku je radila u jednoj radnji, za jako malu platu i u izuzetno lošim uslovima. Međutim, ubrzo nakon dolaska u Beograd upoznaje majora Slavka Radovića, tadašnjeg oficira Kontraobaveštajne službe jugoslovenske vojske, koji joj nudi bolji posao.

ULAZAK U SVET ŠPIJUNAŽE

Bila je izuzetno elokventna i govorila je više jezika, te je odmah nakon uspešno završenog kursa primljena za obaveštajca u državnoj službi. Mlada i neiskusna, nije ni bila svesna da je će biti upletena u mrežu špijunaže, iz koje se nikada neće izvući. Njen glavni zadatak na ovom poslu bio je da uđe u mrežu špijuna britanske, francuske i nemačke obaveštajne službe koje su delovale u Beogradu.

POZNANSTVO SA ŠPIJUNSKOM

U tome joj je značajno pomoglo poznanstvo sa suprugom nemačkog ambasadora i špijunkom, Elizabetom fon Maltzan, poznatom kao Lepa Lili. Ona ju je podučavala veštinama zavođenja i od nje je puno toga naučila. Tako je Vera, družeći se sa njom, često posećivala zabave, odlazila u poznate hotele i družila se s uticajnim ljudima, od kojih je prikupljala informacije.

DVOSTRUKA ŠPIJUNAŽA

U jesen 1939. godine, Vera upoznaje šefa obaveštajne službe Gestapa u Beogradu, Karla Krausa, u kog se ludo zaljubljuje. Postaje njegova ljubavnica i najvažniji nemački agent u Jugoslaviji. On je tako uvlači u dvostruku špijunažu, želeći da preko nje stupi u kontakt sa Kostom Pećancem, vođom četničkog pokreta.

Ona je bila osoba od ključnog značaja u dogovoru da četnici neće ratovati protiv Nemaca, zbog čega je uhapšena kao nemački špijun. Međutim, ubrzo nakon okupacije, Nemci je vraćaju u Beograd, gde dobija zadatak da suzbije komuniste i prati četnike.

STRELJANA SA 25 GODINA

U jesen 1943. godine, zarobljavaju je četnici i ona biva osuđena je na smrt. Međutim, nakon provedene noći sa majorom Đurićem, on je oslobađa i oni postaju ljubavnici. Četnici nisu bili zadovoljni tim odnosom, te nakon sedam meseci Đurića hapse, a Veru, zajedno s majkom, streljaju u maju 1944. godine. Ostala je zabeležena njena poslednja želja, da joj meci ne nagrde lice.

ZNAČAJ ZA SRPSKU ISTORIJU

Smatra se da je Vera bila ta koja je otkrila tajnu o predstojećem paktu Hitlera i Staljina i planiranog nacističkog napada na Poljsku. Ne samo to. Smatra se i da je ona sprečila dizanje u vazduh nemačke agenture koju su planirali britanski obaveštajci, da je zbog njenog hapšenja smenjen tadašnji ministar unutrašnjih poslova i još mnogo toga. Šta je od toga istina, a šta ne – ne zna se. Bilo kako bilo, njen značaj za srpsku istoriju je svakako veliki.

O Veri i njenom kratkom, ali burnom životu, moglo bi još mnogo toga da se kaže. Stoga vam predlažemo da, ukoliko već niste, pogledate i film i seriju, kako biste dobili potpuniju sliku.

TEKST: MAGDALENA STOJKOVIĆ

Magdalena Stojković je studentkinja sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Voli pse, psihološke trilere, leto i putovanja. Slobodno vreme provodi sa porodicom i prijateljima. Interesuju je rodna ravnopravnost, društveni aktivizam i mentalno zdravlje.

Trening i ishrana kao dobitna kombinacija

Trening i ishrana kao dobitna kombinacija

Zdrava ishrana i aktivan način života su u poslednje vreme aktuelne teme. Često se postavlja pitanje šta daje bolje rezultate, trening ili adekvatna ishrana? Odgovor na to pitanje može biti samo jedan – oba. U zabludi je onaj ko misli da samo naporan trening utiče na izgled i zdravlje našeg tela. Istina je da jedno ne sme da isključuje drugo. Nije dovoljno samo trenirati, već treba
dodatno posvetiti pažnju i pravilnoj ishrani.

Vilijam Šekspir – majstor za emocije

Vilijam Šekspir – majstor za emocije

Nije važno ko ste ni odakle ste, ali ono što je sigurno, jeste da ste čuli za Vilijama Šekspira. Vilijam Šekspir je bio engleski pisac i glumac. Smatra se jednim od najvećih pisaca na engleskom jeziku i najvećim dramskim piscem svih vremena. Ono što ga čini tako velikim jeste to što njegova dela obiluju političkim, moralnim i društvenim temama.

Šta predstavlja Stendalov sindrom?

Šta predstavlja Stendalov sindrom?

Da li vam je ikada posmatranje umetničkih dela prouzrokovalo nesvesticu, gubljenje daha, ubrzano lupanje srca i napade panike? Ukoliko jeste, vi ste iskusili Stendalov sindrom.


ŠTA JE STENDALOV SINDROM?

Stendalov sindrom je skup specifičnih tegoba, pshičkih i fizičkih, koje uzrokuje umetnost i izloženost umetničkim delima. Ovaj fenomen je zabeležen prvi put u 19. veku. Dobio je naziv po francuskom piscu Mari-Anri Bejlu, koji je bio poznatiji pod imenom Stendal.

NAGOVEŠTAJ POSTOJANJA SINDROMA

On je u svojoj knjizi Napulj i Firenca: Putovanje od Milana do Ređa, nagovestio postojanje ovog sindroma. U ovoj knjizi on je opisao šta je osećao pri samoj pomisli da će biti u Firenci i šta je osećao dok je razmišljao o lepoti Đotovih fresaka. Mnogi turisti u Firenci su pre četrdesetak godina doživeli slična iskustva, te se ovim fenomenom odlučila pozabaviti Gracijela Magerini, psihijatar.

BOLEST TURISTA

Ona je 1979. godine primetila da su mnogi turisti u Firenci doživeli određene fizičke i psihičke simptome prilikom susreta sa umetnošću. Zbog toga se Stendalov sindrom često naziva i Firentinskim sindromom, a lokalno stanovništvo ga zove bolešću turista.

NAJČEŠĆI SIMPTOMI

Najčeće ga prate fizički i somatski osećaji kao što su nesvestica, vrtoglavica i ubrzan rad srca, ali i psihički, kao što su napadi panike. On se dešava u proseku 10 do 20 puta u toku jedne godine. Pogađa one ljude koji su osetljiviji, kao i one koji su previše uzbuđeni i nestrpljivi da posete Firencu.

UMETNIČKA DELA KAO UZROK SINDROMA

Međutim, stručnjaci napominju da se ovako nešto možda događa i u drugim mestima koja obiluju umetnošću i umetničkim delima, samo što to još niko nije zabeležio. Takođe, sindrom se primenjuje i na sve druge situacije kada se pojedinci osećaju preplavljeno u prisustvu onoga što smatraju neizmernom lepotom.

OPREZNO SA OSEĆANJIMA

Iako ovaj sindrom nije toliko čest, savet svima koji se odluče na put u Firencu je da ipak budu oprezni sa svojim osećanjima. Takođe, ne bi trebalo previše da se izlažu umetničkim delima.

TEKST: MAGDALENA STOJKOVIĆ

Magdalena Stojković je studentkinja sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Voli pse, psihološke trilere, leto i putovanja. Slobodno vreme provodi sa porodicom i prijateljima. Interesuju je rodna ravnopravnost, društveni aktivizam i mentalno zdravlje.

Pet mini-serija za hladne zimske dane

Pet mini-serija za hladne zimske dane

Ako nemate baš puno vremena ovih zimskih dana, a ipak želite da se ušuškate i odgledate neku dobru seriju, upoznajte se sa mini- serijama koje su postale jako popularne poslednjih godina. U nastavku vam predstavljamo listu od pet mini-serija koje obavezno morate odgledati ove zime.