Mango i Papaja je seksi sajt sa holističkim temama.

Home » Koja hrana je dobra za šta?
Koja je hrana dobra za šta?

Koja hrana je dobra za šta?

Ono si šta jedeš – čuvena izreka koja je tačna i na koju često zaboravimo u moru hrane koju spremamo i unosimo u sebe. Zbog brzog i neurednog tempa, nekada zapostavimo veoma važan segment života, ishranu. Kako da se hranimo zdravo, da budemo siti, da ne dajemo previše novca, da ne izgubimo previše vremena na spremanje, i na sve to da unosimo potrebne nutrijente koji nisu bezukusni? Evo nekih saveta – koja hrana je dobra za šta?


KOLIKO OBROKA JE POTREBNO?

Količina obroka na dan treba da bude od četiri do pet. To podrazumeva doručak, ručak, večeru i dve užine. Razmak između obroka treba da bude od tri do četiri sata. Uprkos količini gladi, trajanju pauze na poslu ili ostalih spoljašnjih faktora, sva hrana treba da se jede što je sporije moguće. Time omogućavamo da se lakše svari, i da osećaj sitosti potraje.

VAŽNO JE VOĆE

Preporuka je da se hrana koju unosimo što manje termički obrađuje, tako da ne izgubi svoja korisna svojstva. S obzirom da nismo uvek u mogućnosti da jedemo sirovo i bareno, treba da imamo bar jednu voćku sa sobom. Voće koje uzimamo kao užinu između obroka ili u sklopu doručka je najbolji izbor.

Lakše se vari ukoliko se uzima u ovim okolnostima. Iako sadrži šećere, voće je korisno zbog obilja minerala i vitamina, a i odlična je zamena za dopinge, poput energetskih pića ili drugih proizvoda u kojima dominira kofein.

NE ZABORAVITE POVRĆE

Povrće je bogato vlaknima i vitaminima. Mahunarke nadimaju, a korenasto povrće obiluje skrobom, pa ga treba spremiti na adekvatan način ili, u skladu sa sopstvenim potrebama, ograničiti količinski. Mahunarke se pre spremanja potapaju u vodu, na par sati, kako se ne bi javila neprijatna nadimanja.

Bogata su vlaknima i proteinima, tako da su obavezni deo nedeljne trpeze. Zeljasto i zeleno povrće je bogato vitaminima i gvožđem i sa njim nećete pogrešiti ni ako ga skuvate ni ako ga pripremite kao salatu. Biljni začini pomažu da se svako jelo pretvori u pravo malo putovanje.

ŽITARICE KAO NEZAHTEVNE ZA PRIPREMU

Žitarice su čest odabir onih koji nemaju mnogo vremena da se posvete jelu, posebno ukoliko je u pitanju doručak pre posla. S obzirom da neke sadrže gluten, preporučuju se druge žitarice, koje su takođe nutritivno veoma dobre. Proso, sočivo, kinoa, heljda, amarant su neke od jefitinijih. Ne zahtevaju mnogo vremena i kulinarskog znanja za pripremu. Ove žitarice bogate su vlaknima, pa su odlične za osećaj sitosti.

RIBA I MORSKI PLODOVI

Riba je namirnica koja sardži omega tri i masne kiseline. Lako se vari i, ukoliko ne jedete meso, odličan je izvor proteina. Sirova riba je stvar ukusa. Ipak, preporučuje se sveža u odnosu na konzerviranu, ili bar zamrznuta. Određeni morski plodovi su, pored svog ukusa i teksture, bogati holesterolom. Takve su lignje. Školjke su odlične za zdravlje srca, ali i kao afrodizijak. Romantična večera sa partnerom začinjena školjkama je takođe preporuka bar jednom mesečno

MESO JE PUNO PROTEINA

 Meso, onima koji ga jedu, izaziva mnoge nedoumice zbog sve popularnijeg hormonskog tretiranja istog. Ukoliko se meso sprema, poželjno je da se bira ono manje masno, kao i da se izbegava prženje a pogotovo u dubokom ulju. Proteini iz mesa su veoma delotvorni u ljudskom organizmu, ali ga treba jesti umereno.

MLEČNI PROIZVODI

Mlečni proizvodi su takođe bogati proteinima, ali i dobrim bakterijama pogodnim za varenje (jogurt, kefir, kiselo mleko). Sirevi i kačkavalji su mnogima neizostavni deo obroka. Ipak, preporučuje se da i oni budu što manje masni ili bar proverene proizvodnje.

Obiluju vitaminom B12, cinkom, fosforom, kalcijumom. Štite od karijesa, jačaju kosti, ali i mogu i da odmognu ukoliko želite da izgubite kilograme, pogotovo ako su punomasni. Ukoliko imate visok krvni pritisak, obratite pažnju na to da li je sir koji birate bogat holesterolom. Pored ukusa, važno ja i da nam ne šteti.

JAJA I ULJA

Jaja se povezuju sa proteinom i holesterolom, i oba su tačna. Tajna je u pripremi, pa se preporučuju poširana, kuvana i pečena na pek papiru.

Hladno ceđena ulja bogata su omega tri i omega šest masnim kiselinama. Treba ih koristiti za pripremu salata. Kao ulja za pečenje i prženje preporučuju se bademovo, suncokretovo i palmino. Guščija ili svinjska mast bogata je vitaminom D, i odlična je za prženje.

PAZITE NA SVOJE ZDRAVLJE

Šećeri, grickalice, sokovi i peciva najveći su neprijatelji zdravog organizma. Zdravije alternative možete naći u prodavnicama zdrave hrane, na pijacama ili u određenim drogerijama. Danas je dostupan veliki broj recepata za zdraviji način života. Tako da, ukoliko razmišljate o promeni ishrane, ne plašite se gubitka čari ukusa. Dobro se informišite, posetite nutricionistu ili sami istražite benefite konkretnih namirnica koje konzumirate. Videćete kako je lako i izvodljivo biti zdrav, sit i fit.

VODA, VODA I VODA

Voda je, na kraju krajeva, najvažnija. Nemojte zalivati zalogaje vodom ili tečnošću jer time otežavate varenje. Ujutru ili posle obroka, popijte čašu tople vode. Ta navika će pomoći vašem organizmu više nego što možete da zamislite. Hrana kao lek i užitak je moguća.

TEKST: NINA ZEČEVIĆ

Nina Zečević je rođena u maju 1998. godine. Studentkinja je završne godine glume, poeziju piše od šeste godine, i do sada ima objavljene dve zbirke pesama. Filozofija, travarstvo, psihologija, gluma i pokret su njena inspiracija za svakodnevni rast i stvaranje.